KEMIJSKI RJEČNIK

zračenje crnog tijela    →   blackbody radiation

Zračenje crnog tijela jest zračenje emitirano s idealnog crnog tijela, tj. tijela koje apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu. Osnovni zakon koji opisuje zračenje crnog tijela je Planckov zakon zračenja koji daje intenzitet emitiranog zračenja idealnog crnog tijela po jedinici površine u određenom smjeru kao funkciju valne duljine za određenu temperaturu. Planckov zakon može se prikazati slijedećom jednadžbom

gdje je λ valna duljina, h je Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura.

jednadžba stanja    →   equation of state

Jednadžba stanja funkcionalna je povezanost tlaka, volumena i termodinamičke temperature. Za idealne plinove vrijedi jednadžba:

gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK^-1mol^-1.

Bohrov magneton    →   Bohr magneton

Bohrov magneton (μ_B) atomska je jedinica za magnetski moment, definirana kao

gdje je h Planckova konstanta, m_e masa elektrona a e elementarni naboj.

kalorimetrijska bomba    →   bomb calorimeter

Kalorimetrijska bomba ili točnije kalorimetar s kalorimetrijskom bombom je tip kalorimetra za mjerenje pri konstantnom volumenu koji se koristi za mjerenje topline izgaranja uzorka u čistom kisiku. Četiri osnovna dijela ovog tipa kalorimetra su:

1. čelična posuda (bomba) u kojoj se spaljuje uzorak,
2. posuda s točno poznatim volumenom vode opskrbljena miješalicom,
3. vanjska izolacijska posuda koja štiti kalorimetar od toplinskih utjecaja iz prostorije, i
4. precizni termometar kojim se mjeri promjena temperature vode u unutrašnjoj posudi.

bor    →   boron

Bor su 1808. godine otkrili Sir Humphry Davy (Engleska) i Joseph-Louis Gay-Lussac i L. J. Thenard (Francuska). Ime mu dolazi od arapskog naziva buraq koji se koristio za boraks. To je polumetal s unikatnom kemijom i nomenklaturom spojeva. Amorfni bor je tamni prah i za razliku od kristalnog, prilično je reaktivan. Zagrijan na zraku sam se zapali. Kristalni bor je izvanredno tvrd i kemijski je inertan. Ne reagira s kisikom, vodom, lužinama a od kiselina reagira samo s vrućom koncentriranom nitratnom i sulfatnom kiselinom. S većinom metala stvara boride. Bor se rijetko nalazi u većim količinama, najčešće u obliku boraksa (Na₂B₄O₇·10H₂O), kernita (Na₂B4O₇·4H₂O) ili kolemanita (Ca[B₃O₄(OH)₃]·H₂O). Najviše se upotrebljava u proizvodnji stakla (borsilikatno staklo), keramike i sredstava za čišćenje.

fcc    →   fcc

fcc je kratica za plošno centriranu kubičnu rešetku.

galvanostat    →   galvanostat

Galvanostat je elektronički uređaj koji prolaz struje kroz elektrokemijsku ćeliju održava konstantno na prethodno zadanoj vrijednosti.

Glauberova sol    →   Glauber’s salt

Glauberova sol je natrijev sulfat dekahidrat (Na₂SO₄×10H₂O). Gubi kristalnu vodu pri 100 °C. Toplinski kapacitet joj je sedam puta veći od toplinskog kapaciteta vode.

Boyleov zakon    →   Boyle’s law

Boyleov zakon (poznat i kao Boyle-Mariotteov zakon) kaže da je volumen plina pri stalnoj temperaturi obrnuto proporcionalan tlaku (p · V = konstanta).

Charlesov zakon    →   Charles’ law

Pri stalnom tlaku i stalnoj množini plina volumen idealnog plina raste (ili pada) za 1/273 volumena što ga plin ima pri 0 °C, kada temperatura poraste (ili padne) za 1 °C,

gdje je V° volumen pri 0 °C a V volumen pri t°C.

Iz gornje jednadžbe proizlazi da je volumen određene količine plina pri konstantnom tlaku razmjeran apsolutnoj temperaturi.

Ovaj je zakon također poznat i kao Gay-Lussacov zakon.

Jednadžba slična gornjoj može se napisati i za ovisnost tlaka idealnog plina o temperaturi