Centrifuga je naprava koja se koristi centrifugalnom silom za razdvajanje sastojina heterogenih mješavina čvrstih i tekućih tvari različitih specifičnih težina. Različite vrste centrifuga služe u raznim laboratorijima i u industriji (kemijskoj, prehrambenoj i sl.) za bistrenje, odjeljivanje, taloženje i filtriranje.
Raščinjavanje u analitičkoj kemiji znači prevođenje neke tvari, taljenjem s pogodnim sredstvom za taljenje (natrijevim karbonatom, natrijevim hidroksidom, natrijevim peroksidom ...) u takav kemijski spoj koji se nakon toga lako otapa u vodi, kiselini ili lužini.
Degenerirane orbitale jesu orbitale s istom energijom. Degeneraciju orbitale ponekad može uzrokovati i vanjsko električno ili magnetsko polje.
Dehidrogenacija je postupak oduzimanja vodika iz kemijskih spojeva. Dehidrogenacijom ugljikovodika pretvaraju se jednostruke ugljik-ugljik veze u dvostruke. U biokemijskim procesima dehidrogenacija se vrši uz pomoć enzima dehidrogenaze.
Promjena stanja je fizikalna promjena tvari iz jednog stanja u drugo, obično se događa zbog promjene energije čestica izazvane grijanjem ili hlađenjem.
Deterdžent (lat. detergere - brisati, skidati) jest površinski aktivno kemijsko sredstvo za uklanjanje nečistoće. Najpoznatije deterdžente, sapune, u novije doba zamjenjuju mnogi sintetički spojevi koji se dobivaju od produkata destilacije nafte i kamenog ugljena.
Pjenušanje je formiranje mjehurića plina kemijskom reakcijom u tekućini. Primjer je pjenušanja otpuštanje ugljikova dioksida koji se oslobađa u obliku mjehurića plina kada se komadići vapnenca (po sastavu kalcijev karbonat) otope u razrijeđenoj kloridnoj kiselini.
Elektronski par su dva elektrona suprotnog spina smještena u zajedničku orbitalu koja predstavlja kemijsku vezu.
Elektronski spin je vrtnja elektrona oko vlastite osi. Kako je elektron negativno nabijen, zbog vrtnje oko vlastite osi ima magnetski moment. Taj mali magnet orijentira se paralelno ili antiparalelno u magnetskom polju. Ove dvije orijentacije imaju različitu energiju i odgovara im kvantni broj spina (s) s vrijednošću 1/2.
Elektronvolt (eV) stara je jedinica energije koja se upotrebljava u nuklearnoj fizici. Jedan elektronvolt iznosi približno 1.602 177×10-19 J. Definiran je kao kinetička energija koju elektron ima kada se ubrza potencijalnom razlikom od jednog volta.
Generalić, Eni. "Kemijska energija." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav