KEMIJSKI RJEČNIK

astat    →   astatine

Astat su 1940. godine otkrili Emilio Gino Segrè, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie (USA). Ime mu dolazi od grčke riječi astatos što znači nepostojan. To je radioaktivni element s kratkim vremenom poluraspada (7.5 sati). Kemijski je sličan ostalim halogenima. Astat se može pripraviti bombardiranjem bizmuta alfa-česticama. U tragovima se nalazi u uranovim rudama.

kemisorpcija    →   chemisorption

Kemisorpcija je apsorpcija plinovitih ili otopljenih tvari na površini čiste tvari pri čemu dolazi do stvaranja kemijskih veza.

kemoterapija    →   chemotherapy

Kemoterapija je liječenje bolesti kemijskim sredstvima koja specifično djeluju na uzročnike oboljenja (antibiotici) ili selektivno uništavaju kancerozno tkivo.

kompleks    →   complex

Kompleks ili koordinacijski spoj nastaje reakcijom metalnog iona (centralni ion) s molekulama ili ionima koji imaju slobodan elektronski par (ligand). Metalni ion i ligand vezuju se polarnom kovalentnom vezom u kojoj oba elektrona daje ligand.

atom    →   atom

Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10^-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10^-10 m.

autokataliza    →   autocatalysis

Kod autokatalize produkt reakcije djeluje kao katalizator. Oksidacija oksalata s permanganatom u kiseloj otopini spora je reakcija

Mn²⁺-ioni kataliziraju ovu reakciju. Kada se reakcijom stvori dovoljna količina Mn²⁺-iona, reakcija se odvija trenutno.

baza    →   base

Povijesno gledajući (S. Arrhenius), baze su tvari koja disocirajući u otopinama daju OH- ione, pri čemu je rezultirajući pH veći od 7. Po Brønsted-Lowryjevoj teoriji baza je tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao baza, mora biti prisutan proton donor (kiselina).

Najopćenitiju definiciju baza jdao je G. N. Lewis koji sve kemijske vrste koje mogu dati elektronski par naziva bazom. Otopine baza nazivamo lužinama.

Tipične baze su metalni oksidi, hidroksidi i spojevi (kao amonijak) koji daju hidroksid-ione u vodenim otopinama.

kompjutacijska kemija    →   computational chemistry

Kompjutacijska kemija grana je kemije koja se bavi predviđanjem ili simulacijom kemijskih svojstava, struktura, ili procesa koristeći numeričke tehnike.

kondenzacijska polimerizacija    →   condensational polymerisation

Kondenzacijska polimerizacija je reakcija polimerizacije u kojoj monomeri tvore polimer uz gubljenje malih molekula kao što je voda.

zračenje crnog tijela    →   blackbody radiation

Zračenje crnog tijela jest zračenje emitirano s idealnog crnog tijela, tj. tijela koje apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu. Osnovni zakon koji opisuje zračenje crnog tijela je Planckov zakon zračenja koji daje intenzitet emitiranog zračenja idealnog crnog tijela po jedinici površine u određenom smjeru kao funkciju valne duljine za određenu temperaturu. Planckov zakon može se prikazati slijedećom jednadžbom

gdje je λ valna duljina, h je Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura.