KEMIJSKI RJEČNIK

europij    →   europium

Europij je 1896. godine otkrio Eugene Demarcay (Francuska). Ime mu dolazi od engleske riječi za Europu. To je srebrni, mekani metal, tvrd kao olovo. Snažno reagira s kisikom i vodom. Metal se sam zapali na zraku ako se zagrije iznad 150 °C. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera i s itrijevim vanadatom kao crveni fosfor u katodnim cijevima TV-prijemnika u boji.

gadolinij    →   gadolinium

Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska). Ime je dobio u čast finskog kemičara i mineraloga Johana Gadolina. To je srebrno bijeli metal. Sporo reagira sa suhim zrakom ali brzo potamni u vlažnom. Topljiv je u kiselinama. Metal se zapali na zraku ako se zagrije. Gadolinij najbolje apsorbira neutrone od svih elemenata. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera i fosfora u katodnim cijevima TV-prijemnika u boji.

luminiscencija    →   luminescence

Luminiscencija (latinski lumen znači svjetlo) je zajednički naziv za pojave emisije elektromagnetskog zračenja (UV, vidljivog ili IR) atoma ili molekula kao posljedica prijelaza elektrona iz pobuđenog u niže energetsko stanje, obično u osnovno stanje. Kako se pojava svijetljenja odvija bez zračenja topline naziva se i hladno svjetlucanje. Može biti izazvana kemijskim procesom (kemoluminiscencija), biološkim procesom (bioluminiscencija), djelovanjem alfa i ß-zraka (radioluminiscencija), svjetlosti (fotoluminiscencija), električne struje (elektroluminiscencija), topline (termoluminiscencija), mrvljenjem (triboluminiscencija) i sl.

S obzirom na trajanje sekundarnog zračenja luminescencija se dijeli na:

1. fluorescenciju - traje samo dok djeluje pobuda
2. fosforescenciju - sekundarno zračenje traje i nakon prestanka pobude.

živčani bojni otrov    →   nerve poison

Živčani su bojni otrovi imali dominantnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Ime im dolazi po tome što utječu na prijenos impulsa u živčanom sustavu. Svi živčani bojni otrovi spadaju u grupu organo-fosfornih spojeva. Stabilni su i lako se raspršuju, vrlo su toksični i imaju brz učinak bilo da se apsorbiraju kroz kožu ili udisanjem. Živčani bojni otrovi mogu se proizvesti prilično jednostavnim kemijskim tehnikama, a sirovine su jeftine i općenito lako dostupne.

Najvažniji živčani bojni otrovi uključeni u moderne arsenale jesu:

Živčani bojni otrovi lako su hlapljive tekućine bez boje, okusa i mirisa. Antidote za njih su atropin sulfat i pralidoksim jodid.

nukleinska kiselina    →   nucleic acid

Nukleinske kiseline su najveće organske molekule, prijeko potrebne komponente svake žive stanice. Svaki nukleotid sadrži po jednu dušičnu bazu, jednu molekulu šećera pentoze i jednu molekulu fosforne kiseline. Dva su osnovna tipa nukleinskih kiselina u živim bićima: dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) i ribonukleinske kiseline (RNK). DNK je prvi otkrio 1869. švicarski biokemičar Friedrich Miescher (1844.-1895.) u jezgrama spermija nekih riba.

DNK su sastavljene od dušičnih purinskih baza adenina (A) i gvanina (G), dušičnih pirimidinskih baza citozina (C) i timina (T), šećera dezoksiriboze i fosforne kiseline.

RNK su građene od istih blokova kao DNK, samo što je u njima pirimidinska baza timin zamijenjena uracilom (U), a šećer je riboza umjesto dezoksiriboze.

organski    →   organic

1. Organski se odnosi na bilo koji spoj temeljen na ugljiku (C) s iznimkom nekih jednostavnih spojeva ugljika, kao što su primjerice ugljikov dioksid, koji se klasificiraju kao anorganski spojevi. Elementi koji se uz ugljik mogu naći u organskim spojevima su vodik (H), dušik (N), kisik (O), fosfor (P) i sumpor (S).

2. Organska hrana su prehrambeni proizvodi uzgajani bez sintetičkih gnojiva, pesticida, stimulatora rasta ili antibiotika. Štetočine se kontroliraju sadnjom u skladu s prirodnim ritmovima i upotrebom prirodnih pesticida, a gnojenje se vrši samo prirodnim gnojivima poput humusa ili stajskog gnoja. Nadalje, organska hrana također mora biti i spremljena bez upotrebe kemikalija kao što su umjetni dodaci i konzervansi. Organska hrana se ne smije zračiti.

serin    →   serine

Serin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže hidroksilnu skupinu u pobočnom lancu (druga je treonin). Obje su jako hidrofilne zbog mogućnosti stvaranja vodikove veze. U mnogim enzimima na aktivnim mjestima nalazi se serin čija je funkcija da posluži kao nukleofilni centar. Serin je mjesto na kojem dolazi do fosforilacije i glikolizacije što je važno za regulaciju enzima i staničnu signalizaciju. On je neesencijalna aminokiselina koja se sintetizira u ljudskom tijelu od drugih metabolita i glicina.

• Kratice: Ser, S
• IUPAC ime: 2-amino-3-hidroksipropanska kiselina
• Molekularna formula: C₃H₇NO₃
• Molekularna masa: 105.09 g/mol

ribonukleinska kiselina    →   ribonucleic acid

Ribonukleinska kiselina (RNK ili RNA) je dugačka lančasta molekula koja služi kao posrednik između DNK i njihovog konačnog produkta, bjelančevina. Neki virusi koriste RNK molekule za prijenos genetskih informacija umjesto DNK.

Ribonukleinska kiselina i dezoksiribonukleinska kiselina kemijski su vrlo slične molekule. U RNK je pirimidinska baza timin zamijenjena uracilom, a šećer je riboza umjesto dezoksiriboze. RNK su sastavljene od dušičnih purinskih baza adenina i gvanina, dušičnih pirimidinskih baza citozina i uracila, šećera riboze i fosforne kiseline. Za razliku od DNK RNK je jednolančana molekula.

Imamo tri glavna tipa obzirom na funkciju RNK u stanici: (1) ribosomske RNK koje izgrađuju ribosome u citoplazmi; (2) glasničke (messengers), dugačke, nitaste, mjestimično poput čvorova savijene molekule velike molekularne mase, sastavljene od dugih nizova ribonukleotida; služe kao prijenos biološke uloge DNK iz jezgre u citoplazmu; (3) transportne (transfer) RNK relativno malih molekula sastavljenih od svega 75-90 nukleotida, molekularne mase oko 30 000.; prenose aminokiseline na ribosome, gdje se obavlja sinteza bjelančevina, koji su strukturne bjelančevine, enzimi ili hormoni odgovorni za osnovnu strukturu i funkciju živih organizama.

terbij    →   terbium

Terbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska). Ime je dobio po švedskom selu Ytterby gdje je nalazište gadolinita iz kojeg je prvi put izdvojen. To je srebrno sivi, kovki metal koji je toliko mekan da se može rezati nožem. Sporo se oksidira na zraku ali se zapali na zraku ako se zagrije. Reagira s hladnom vodom. Glavni izvor teških lantanoida je gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu fluorescentnih cijevi i zelenog fosfora u katodnim cijevima TV-prijemnika u boji.

treonin    →   threonine

Treonin je neutralna aminokiselina s polarnim pobočnim lancem. To je jedna od dvije aminokiseline koje sadrže hidroksilnu skupinu u pobočnom lancu (druga je serin). Za razliku od serina treonin ima sekundarnu hidroksilnu skupinu. Kako ima dva kiralna središta može imati četiri stereoizomera. Treonin je mjesto na kojem dolazi do fosforilacije i glikolizacije što je važno za regulaciju enzima i staničnu signalizaciju. Treonin je esencijalna aminokiselina koju ljudski organizam ne može sintetizirati te se mora unijeti hranom.

• Kratice: Thr, T
• IUPAC ime: 2-amino-3-hidroksibutanska kiselina
• Molekularna formula: C₄H₉NO₃
• Molekularna masa: 119.12 g/mol