Gilbert Newton Lewis (1875.-1946.) američki je kemičar koji je teorijom elektronskih parova objasnio kovalentne veze i proširio pojam kiselina i baza.
Ako na malu količinu naboja djeluje sila, u njegovoj blizini postoji električno polje. Električno polje, E, definira se uz pomoć elektrostatske sile, F, koja djeluje na točkasti pozitivni probni naboj, qp, smješten u polje:
SI jedinica za električno polje je N C-1 ili V m-1.
Električno polje mirnog naboja q na udaljenosti r od naboja dano je izrazom:
gdje je εo permitivnost, jednaka ε0=8.85×10-12 C2 N-1 m-2.
Električni dvosloj predstavlja strukturu naboja koji se akumulira uz elektrodnu površinu kada se elektroda uroni u elektrolitnu otopinu. Višak naboja na elektrodnoj površini kompenzira se viškom iona suprotnog naboja na strani otopine. Količina naboja funkcija je elektrodnog potencijala. Ovakva struktura predstavlja u biti kondenzator. Postoji nekoliko teorijskih modela koji opisuju strukturu dvosloja. Tri najčešća jesu Helmholtzov, Gouy-Chapmanov i Gouy-Chapman-Sternov model.
Teorija ligandnog polja tumači utjecaj elektronske strukture centralnog iona i prirode liganda na sastav i strukturu kompleksa. Prema teoriji ligandnog polja kompleks se sastoji od centralnog metalnog kationa koji je okružen anionima ili negativnim krajem dipolnih molekula. Na taj su način elektroni centralnog metalnog iona pod utjecajem električnog polja elektrona liganda.
Užareni plinovi daju linijski spektar, odnosno emitiraju elektromagnetske zrake samo određenih valnih duljina. Takav emisijski linijski spektar karakterističan je za dotični kemijski element.
Londonova sila jest međumolekularna privlačna sila koja proizlazi iz zajedničkih oscilacija elektronskih oblaka molekula koje se nalaze vrlo blizu jedna drugoj.
Metalna veza predstavlja elektrostatičku privlačnost koja vezuje pozitivne ione metala pomoću "mora" delokaliziranih valentnih elektrona.
Polumetali (polukovine, metaloidi) čine prijelaz između metala i nemetala. To su elementi: bor (B), silicij (Si), germanij (Ge), arsen (As), antimon (Sb), telurij (Te) i polonij (Po). Iako se uglavnom ponašaju kao nemetali, polumetali mogu u određenoj mjeri voditi električnu struju. Oni su od neprocjenjive vrijednosti u proizvodnji poluvodiča za elektronsku industriju.
Mikrovalna radijacija elektromagnetska je radijacija sa valnim duljinama između 3 mm i 30 cm.
Generalić, Eni. "Elektron." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav