KEMIJSKI RJEČNIK

holmij    →   holmium

Holmij je 1879. godine otkrio Per Theodore Cleve (Švedska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Stockholm. To je srebrni, mekani i kovki metal. Stabilan je u suhom zraku na sobnoj temperaturi ali burno reagira u vlažnom zraku ili pri povišenoj temperaturi. Topljiv je u kiselinama. Može burno reagirati s halogenima. Glavni izvori holmija i ostalih teških lantanoida su gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera.

močvarni plin    →   swamp gas

Močvarni plin je plin koji nastaje truljenjem organskih tvari bez pristupa zraka, npr. na dnu močvara. Glavni sastojak močvarnog plina je metan (CH₄).

kaljenje    →   tempering

Kaljenje je ubrzano hlađenje metala (obično čelika) s pogodne povišene temperature, čime se mijenjaju njegova svojstva, npr. čelik postaje tvrđi. Ovo se općenito postiže uranjanjem metala u vodu, ulje, otopinu polimera ili soli iako se ponekad koristi i hlađenje u struji zraka.

termionska emisija    →   thermionic emission

Termionska emisija je isijavanje elektrona s površine zagrijanog metala. Termionska emisija je izvor elektrona u cijevi s katodnim zrakama.

termitno zavarivanje    →   thermit welding

Termitno zavarivanje spada u skupinu zavarivanja taljenjem pri čemu se za taljenje metala koristi toplinska energija oslobođena kemijskom reakcijom između metalnog oksida i aluminija (aluminotermijsko zavarivanje).

valencija    →   valence

Valencija je naboj na ionu koji se temelji na broju elektrona prenesenih ili podijeljenih unutar određene strukture. Npr. u vodi, H₂O, kisik ima valenciju 2, a ugljik u metanu, CH₄, ima valenciju 4.

homologni niz    →   homologous series

Homologni niz je niz spojeva zajedničke opće formule u kojem se svaki član od idućeg razlikuje za istu skupinu, npr. metilensku skupinu (-CH₂-). Članovi homolognog niza zovu se homolozi.

Ravnolančani alkani primjer su homolognog niza opće formule C_nH_2n+2

hipsometrijska krivulja    →   hypsometric curve

Hipsometrijska krivulja (ili hipsografska krivulja) pokazuje koliki je udio pojedinih visina (na kopnu) i dubina (na moru) na Zemlji. Pojam potječe od grčke riječi hypsos što znači visina. Dio krivulje koji pokazuje presjek dna oceana ima posebno ime i naziva se batimetrijska krivulja.

Horizontalne isprekidane linije označavaju prosječnu visinu kontinenata (840 m nadmorske visine) i prosječnu dubinu oceana (3.800 metara ispod razine mora). Kad bi se sve kopno iznad morske razine (zeleno) nasulo u more oceani bi i dalje bili prosječno 3 km duboki.

indij    →   indium

Indij su 1863. godine otkrili Ferdinand Reich i Hieronymus Theodor Richter (Njemačka). Ime je dobio po karakterističnoj indigoplavoj liniji u vidljivom dijelu atomskog spektra. To je srebrno bijeli metal, mekan poput voska koji je stabilan na zraku i u vodi. Topljiv je u kiselinama uz razvijanje vodika. Spojevi indija, naročito ako su u koloidnom stanju, su toksični ako se progutaju. Indij je rijedak metal koji se nigdje ne javlja u većim količinama. Dobiva se kao nusproizvod prerade sulfidnih ruda cinka, željeza i bakra. Upotrebljava se u elektronici, legura In-Cd-Ag se koristi za izradu kontrolnih šipki u nuklearnom reaktoru. Spojevi indija upotrebljavaju se za proizvodnju infracrvenih detektora.

vitamin    →   vitamin

Vitamini su dobili ime od vitalni amini jer se u početku mislilo da su svi vitamini amini. Danas je poznato da vitamini mogu imati različite strukture. Tijelo zahtijeva male količine vitamina, ali isto tako i ponajmanji manjak vitamina vodi do metaboličkih i fizičkih poremećaja.