KEMIJSKI RJEČNIK

kalomel elektroda    →   calomel electrode

Kalomel elektroda referentna je elektroda temeljena na polureakciji

Tablica: Ovisnost potencijala kalomel elektrode o temperaturi i koncentraciji KCl prema standardnoj vodikovoj elektrodi

ekstenzivno svojstvo    →   extensive property

Ekstenzivna svojstva su svojstva koja se mijenjaju promjenom količine tvari, npr. masa, volumen, dužina, naboj.

udio    →   fraction

Udio je omjer veličine jednog konstituenta i zbroja istih veličina svih konstituenata (dijelova) sustava. Kada se primijenjuje na sastav otopine razlikujemo maseni udio, količinski udio i volumenski udio. Količinski udio jednak je brojčanom udjelu.

glicerid    →   glyceride

Gliceridi su esteri glicerola (propan-1,2,3-triol) s masnim kiselinama. Široko su rasprostranjeni u prirodi a ovisno o broju kiselinskih ostataka govori se o trigliceridima, digliceridima i monogliceridima.

karat    →   carat

Karat (ct.) je jedinica mase za plemenite metale i drago kamenje (dijamante, rubine, safire).

Karat (ct, Kt) odgovara masenom udjelu zlata u plemenitim legurama:

1 ct = 0.4167 %

24 ct = 100 %

upotrebljava se i za čistoću zlata, 24 ct je 100 % čisto, 18 ct je 75 % itd.

karboksilne kiseline    →   carboxylic acids

Karboksilne kiseline (karbonske kiseline) organski su spojevi koji u svojoj strukturi sadrže RC(=O)OH skupinu (karboksilnu skupinu). Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu s karboksilnom skupinom doda nastavak -ska, a riječ kiselina piše se odvojeno. Ugljikov atom u karboksilnoj skupini broji se kao dio lanca. Ovisno o broju karboksilnih skupina a mogu biti mono-, di- i polikarboksilne kiseline, a mogu biti zasićene, nezasićene i aromatske. Karboksilne kiseline općenito su slabe kiseline. Uz karboksilnu skupinu mogu sadržavati i neku drugu karakterističnu skupinu. One kiseline koje sadrže amino skupinu (-NH₂) zovu se aminokiseline.

klorinitet    →   chlorinity

Klorinitet (simbol Cl) je definiran kao ukupna količina halida (klorida, bromida i jodida) u 1 kg mora, a da su pri tome jodid i bromid zamijenjeni ekvivalentnom količinom klorida. Kako bi se napravio neovisnim o promjenama atomskih masa halida, klorinitet se danas definira kao masa čistog srebra potrebna da se istalože svi kloridi, bromidi i jodidi pomnožena s 0.37285233. Klorinitet se općenito određuje kako bi se izračunala slanost (salinitet) mora.

Klorinitet se određuje Mohrovom metodom, jednom od najstarijih metoda titracije - uveo ju je 1856. njemački kemičar Karl Friedrich Mohr (1806.-1879.), titracijom uzorka mora sa standardnom otopinom srebrovog nitrata (AgNO₃) uz kalijev kromat (K₂CrO₄) kao indikator.

pri tome se uz AgCl talože još i AgBr i AgI.

Problem kod Mhorove titracije je u tome što srebrov nitrat nije primarni standard. Kako bi ovo izbjegao i omogućio da sva mjerenja saliniteta budu usporediva, predsjednik Međunarodnog povjerenstva za istraživanje mora (ICES, International Council for the Exploration of the Sea), danski fizičar Martin Knudsen (1871.-1949.) definirao je kao standard Normalnu vodu (Eau de mer Normale) stalnog sastava s točno određenim klorinitetom (oko 19.38 ‰). Ova voda je potom korištena za standardizaciju otopine srebrova nitrata. Na taj način sva određivanja kloriniteta referirala su se na isti standard što je omogućilo da svi rezultati budu usporedivi. Upotrebom Normalne vode, Knudsenove pipete i birete za analizu te Hidrografskih tablica dobivali su se rezultati točnosti usporedive onima dobivenim gravimetrijom.

Mjerenjem saliniteta i kloriniteta u devet uzoraka mora iz različitih dijelova svijeta Knudsen je, 1889., došao do empirijske formule za određivanje saliniteta:

Ova formula koristila se do 1962., kada je Zajedničko vijeće za oceanografske tablice i standarde (JPOTS, Joint Panel for Oceanographic Tables and Standards) odredilo novu konstantu proporcionalnosti u Knudsenovoj formuli

gravimetrijski faktor    →   gravimetrical factor

Gravimetrijski faktor je stehiometrijski odnos između molarne mase analita i molarne mase taloga u gravimetriji.

gravitacijska konstanta    →   gravitational constant

Gravitacijska konstanta (G) univerzalna je konstanta u jednadžbama za privlačnu silu između dvije čestice

gdje je r udaljenost između dvije čestice a m₁ i m₂ su njihove mase.

koenzim a    →   coenzyme a

Koenzim A (CoA) je esencijalni metabolički kofaktor čiji su prekursori cistein, pantotenska kiselina (vitamin B5) i ATP. Koenzim A igra važnu ulogu u mnogim metaboličkim procesima od kojih su najvažniji sinteza i oksidacija masnih kiselina i oksidacija piruvata u ciklusu limunske kiseline. Jedna od glavnih uloga koenzima A je prijenos acetilne skupine. Acilirani derivati ( acetil-CoA) ključni su intermedijeri u mnogim metaboličkim reakcijama.