KEMIJSKI RJEČNIK

termitno zavarivanje    →   thermit welding

Termitno zavarivanje spada u skupinu zavarivanja taljenjem pri čemu se za taljenje metala koristi toplinska energija oslobođena kemijskom reakcijom između metalnog oksida i aluminija (aluminotermijsko zavarivanje).

valencija    →   valence

Valencija je naboj na ionu koji se temelji na broju elektrona prenesenih ili podijeljenih unutar određene strukture. Npr. u vodi, H₂O, kisik ima valenciju 2, a ugljik u metanu, CH₄, ima valenciju 4.

vitamin    →   vitamin

Vitamini su dobili ime od vitalni amini jer se u početku mislilo da su svi vitamini amini. Danas je poznato da vitamini mogu imati različite strukture. Tijelo zahtijeva male količine vitamina, ali isto tako i ponajmanji manjak vitamina vodi do metaboličkih i fizičkih poremećaja.

volumen    →   volume

Volumen ili obujam prostor je što ga zauzima određena masa neke tvari. SI jedinica za volumen jest kubični metar (m³). Promjenom temperature ili tlaka može se promijeniti volumen.

halogeni elementi    →   halogens

U 17. skupinu periodnog sustava spadaju fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I) i astat (At). Zajedničkim imenom nazivaju se halogenima (oni koji tvore soli) zbog toga što izravno s metalima daju soli. U vanjskoj ljusci imaju 7 elektrona pa su izrazito elektronegativni. Reagiraju sa skoro svim metalima i mnogim nemetalima. Reaktivnost im opada porastom atomske mase. Halogeni imaju jak neugodan miris i gore sjajnim plamenom.

U elementarnom stanju halogeni elementi prave dvoatomne molekule. Kako raste volumen atoma, rastu i Van der Waalsove privlačne sile. Tako su pri sobnoj temperaturi fluor i klor plinovi, brom tekućina, a jod i astat čvrste tvari.

tvrdoća    →   hardness

Tvrdoća je otpor materijala prema utiskivanju tijela određene veličine, oblika i poznatog opterećenja. Ova se definicija odnosi na sve tipove skala tvrdoća osim Mohrove skale, koja je zasnovana na otpornosti na grebanje i koristi se uglavnom za minerale. Najčešće korištene skale tvrdoća su: Brinellova (za lijevano željezo), Rockwellova (za lim i toplinski obrađeni čelik) i Knoop (za metale).

hassij    →   hassium

Hassij su 1984. godine otkrili Peter Armbruster, Gottfried Münzenber i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio po latinskom nazivu za njemačku pokrajinu Hesen - Hassia u kojoj se nalazi Darmstadt. To je sintetski radioaktivni metal. Hassij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-208 jezgrama željeza-58.

holmij    →   holmium

Holmij je 1879. godine otkrio Per Theodore Cleve (Švedska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Stockholm. To je srebrni, mekani i kovki metal. Stabilan je u suhom zraku na sobnoj temperaturi ali burno reagira u vlažnom zraku ili pri povišenoj temperaturi. Topljiv je u kiselinama. Može burno reagirati s halogenima. Glavni izvori holmija i ostalih teških lantanoida su gadolinit (Y, Ce, Cr, Be, Fe silikat), euksenit (sadrži Y, Ce, Er, Nb, Ti, U) i ksenotim (YPO₄ s nešto Th i lakih lantanoida). Nalaze se i u monacitnim pijescima. Koristi se za izradu lasera.

varenje    →   welding

Varenje je proces spajanja dviju metalnih površina na način da se najprije ugriju, rastale i zatim spoje.

spektar X-zraka    →   X-ray spectrum

Spektar X-zraka je skupina karakterističnih frekvencija za x-zrake ili valnih duljina valova koje proizvode materijali koji su postavljeni kao meta u cijevima u kojima se emitiraju X-zrake. Svaki element ima za sebe karakterističan spektar X-zraka. Postoji i jaka veza između atomskog broja i frekvencije pojedine linije u spektru X-zraka.