KEMIJSKI RJEČNIK

lapor    →   marl

Lapor je siva ili žućkasta prirodna smjesa gline i vapnenca u različitim omjerima. Koristi se kao sirovina za proizvodnju cementa.

molekula    →   molecule

Molekule su najmanje čestice koje imaju svojstva dotičnog spoja. Molekule nastaju spajanjem kemijskim vezama dvaju ili više atoma u veće čestice. Ako se spajaju atomi različitih elemenata, nastaju kemijski spojevi.

monomer    →   monomer

Monomeri su jednostavne molekule koje se mogu udružiti sa sličnim ili različitim molekulama tvoreći polimer. Monomeri su ponavljajuće strukturne jedinice unutar polimera.

najlon    →   nylon

Najloni su sintetička poliamidna vlakna koja se upotrebljavaju za izradu različitih odjevnih predmeta. To su čvrsti, otporni i rastezljivi polimeri koji ne upijaju vodu i ne trunu.

klorinitet    →   chlorinity

Klorinitet (simbol Cl) je definiran kao ukupna količina halida (klorida, bromida i jodida) u 1 kg mora, a da su pri tome jodid i bromid zamijenjeni ekvivalentnom količinom klorida. Kako bi se napravio neovisnim o promjenama atomskih masa halida, klorinitet se danas definira kao masa čistog srebra potrebna da se istalože svi kloridi, bromidi i jodidi pomnožena s 0.37285233. Klorinitet se općenito određuje kako bi se izračunala slanost (salinitet) mora.

Klorinitet se određuje Mohrovom metodom, jednom od najstarijih metoda titracije - uveo ju je 1856. njemački kemičar Karl Friedrich Mohr (1806.-1879.), titracijom uzorka mora sa standardnom otopinom srebrovog nitrata (AgNO₃) uz kalijev kromat (K₂CrO₄) kao indikator.

pri tome se uz AgCl talože još i AgBr i AgI.

Problem kod Mhorove titracije je u tome što srebrov nitrat nije primarni standard. Kako bi ovo izbjegao i omogućio da sva mjerenja saliniteta budu usporediva, predsjednik Međunarodnog povjerenstva za istraživanje mora (ICES, International Council for the Exploration of the Sea), danski fizičar Martin Knudsen (1871.-1949.) definirao je kao standard Normalnu vodu (Eau de mer Normale) stalnog sastava s točno određenim klorinitetom (oko 19.38 ‰). Ova voda je potom korištena za standardizaciju otopine srebrova nitrata. Na taj način sva određivanja kloriniteta referirala su se na isti standard što je omogućilo da svi rezultati budu usporedivi. Upotrebom Normalne vode, Knudsenove pipete i birete za analizu te Hidrografskih tablica dobivali su se rezultati točnosti usporedive onima dobivenim gravimetrijom.

Mjerenjem saliniteta i kloriniteta u devet uzoraka mora iz različitih dijelova svijeta Knudsen je, 1889., došao do empirijske formule za određivanje saliniteta:

Ova formula koristila se do 1962., kada je Zajedničko vijeće za oceanografske tablice i standarde (JPOTS, Joint Panel for Oceanographic Tables and Standards) odredilo novu konstantu proporcionalnosti u Knudsenovoj formuli

kopolimer    →   copolymer

Kopolimeri (heteropolimeri) su sačinjeni od dva ili više različitih monomera. Najčešće nastaju reakcijama kondenzacije uz eliminaciju male molekule kao što je amonijak ili voda. Tipičan je primjer kondenzacija 1,6-diaminoheksana i adipinske kiseline pri čemu nastaje najlon.

Kopolimerizacijom dvaju ili više polimera u različitim odnosima mogu se pripraviti polimeri različitih svojstava, primjerice polimerizacija akrilonitril-butadien-stirena (ABS).

oktanski broj    →   octane number

Oktanski broj je oznaka kvalitete tekućeg motornog goriva koja pokazuje njegovu antidetonatorsku vrijednost. Pa tako n-heptan, koji vrlo lako detonira ima o.b. 0 a izooktan koji ne detonira ima o.b. 100. Miješanjem ovih ugljikovodika dobivaju se goriva različitih kvaliteta, s vrijednostima oktanskog broja između 0 i 100.

oniks    →   onyx

Oniks je poludragi kamen, vrsta kremena sa slojevima različitih boja.

pigment    →   pigment

Pigmenti su tvari koje materijalu daju boju. Prirodne ili sintetske sirovine se melju u fini prah i miješaju s materijalom koji se boja. Pigmenti su različiti od materijala u kojem se upotrebljavaju i nisu u njemu topljivi.

Pigmenti su organske tvari koje daju boju biljkama i životinjama.

rezonantna frekvencija    →   resonant frequency

Svi vibrirajući sustavi imaju jednu ili više rezonantnih frekvencija, koje ovise o svojstvima sustava. Ako neka vanjska sila djeluje na sustav pri toj frekvenciji, vibracije sustava imat će naglašeno veću amplitudu u odnosu na one koje se javljaju kad sila djeluje pri frekvencija različitim od rezonantne.