KEMIJSKI RJEČNIK
elektronski mikroskop → electron microscope
Elektronski mikroskop je mikroskop koji umjesto svjetlosti koristi snop elektrona. Kod optičkog mikroskopa uvećanje je ograničeno valnom duljinom svijetla, dok elektroni koji posjeduju veliku brzinu imaju puno kraću valnu duljinu od svijetla. Npr. elektroni ubrzani toliko da posjeduju kinetičku energiju od 105 elektronvolta imaju valnu duljinu od svega nekoliko pikometara (10-12 m), te tako omogućuju rezoluciju od 0.2 nm do 0.5 nm.
fluor → fluorine
Fluor je 1886. godine otkrio Henri Moissan (Francuska). Ime mu dolazi od latinske riječi fluere što znači teći jer se njegov mineral fluorit (CaF2) upotrebljavao za snižavanje točke topljenja. To je svjetložuti do zelenkasti plin s oštrim nadražujućim mirisom. Najreaktivniji je od svih elemenata i može oksidirati gotovo sve što dođe s njim u dodir. Fluor je jako otrovan plin. Nadražuje na dodir. U prirodi se pojavljuje samo u spojevima, od kojih su najvažniji fluorit (CaF2), kriolit (Na3AlF6) i fluorapatit (Ca5(PO4)3F). Dobiva se elektrolizom kalij fluorida u bezvodnom fluorovodiku. Primjenjuje se za punjenje rashladnih uređaja (freon) i polimerizaciju u politetrafluoretilen (PTFE).
fruktoza → fructose
Fruktoza (voćni šećer) je ketoheksoza (šećer sa šest atoma ugljika i keto funkcionalnom skupinom) koja se može naći u voću i medu. Glukoza i fruktoza imaju istu molekularnu formulu, C6H12O6, ali različitu strukturu. Čista fruktoza je bijela kristalinična krutina bez mirisa i po okusu je najslađi od svih šećera. Ako se fruktoza poveže glikozidnom vezom s glukozom nastaje disaharid saharoza (obični šećer). Polimerizacijom fruktoze nastaje polisaharid inulin. Stari naziv levuloza potječe od toga što fruktoza zakreće ravninu polarizirane svjetlosti u lijevo (za razliku od glukoze koja ju zakreće u desno).
galij → gallium
Galij je 1875. godine otkrio Lecoq de Boisbaudran (Francuska). Ime je dobio po latinskom nazivu za Francusku - Gallia. Mendeljejev ga je predvidio 1869. i dao mu ime ekaaluminij. To je mekani, srebrno bijeli metal i ima najšire područje s tekućim stanjem (29.78 °C - 2403 °C). Stabilan je na zraku i u vodi. Burno reagira s klorom i bromom. Galij je u prirodi prilično raširen ali se nigdje ne pojavljuje u većim koncentracijama. Dobiva se kao nusproizvod pri dobivanju cinka i aluminija. Upotrebljava se za izradu svjetlećih dioda (LED), u mikrovalnim uređajima i fluorescentnim lampama.
monokromator → monochromator
Monokromator (od grčkih riječi mono, jedna i chroma, boja) optički je uređaj koji se temelji na disperziji svjetlosti na jednoj ili više prizmi ili difrakcijskih rešetki na njene konstitutivne valne duljine. Okretanjem rešetke može se dobiti željena frekvencija ili njihov uski pojas.neon → neon
Neon su 1898. godine otkrili Sir William Ramsay i M. W. Travers (Engleska). Ime je dobio od grčke riječi neos što znači nov. To je kemijski inertan, jednoatomni, nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Neon se dobiva se frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se za punjenje svjetlećih cijevi (neonki).
invertni šećer → invert sugar
Invertni šećer je smjesa jednakih količina glukoze i fruktoze nastala hidrolizom saharoze (običnog šećera). Ime mu dolazi od činjenice da nastala smjesa zakreće ravninu polarizirane svjetlosti u suprotnom smjeru od saharoze. Saharoza zakreće ravninu polarizirane svjetlosti udesno ([α]D = +66.5°). Invertni šećer zakreće ravninu polarizirane svjetlosti u lijevo ([α]D = -22°) (obrnuto od kazaljke na satu) zbog jakog utjecaja ljevokretne prirode fruktoze ([α]D = -92°).
Pravljenje umjetnog meda (invertni šećerni sirup): Otope se dva dijela šećera (1 kg) u jednom dijelu vode (0.5 kg) uz miješanje i lagano zagrijavanje. Doda se 1 g limunske kiseline ili sok od jednog limuna. Smjesa se zagrije do laganog vrenja i tako održava između 15 minuta i jednog sata. Krajnji rezultat je ljepljivi zlatni sirup koji se ostavi na sobnoj temperaturi da se ohladi.
racematna smjesa → racemic mixture
Racematna smjesa je mješavina ljevokretnih i desnokretnih optički aktivnih izomera u jednakim količinama. Zato što svaki enantiomer zakreće polarizirao svjetlo u suprotnom smjeru, racematna smjesa ne zakreće polarizirala svjetlo. Ove mješavine se označavaju s ± ili d-.
Ramanov efekt → Raman effect
Ramanov efekt je tip rasipanja elektromagnetskog zračenja u kojem svjetlo mijenja frekvenciju i fazu pri prolasku kroz neko prozirno sredstvo. Nazvan je po indijskom fizičaru C. V. Ramanu (1889.-1970.). Intenzitet Ramanova rasipanja tisuću je puta manji od Rayleighova rasipanja u tekućinama.
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Ultraljubičasto svjetlo." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski