KEMIJSKI RJEČNIK

termodinamički zakoni    →   thermodynamic laws

Termodinamički zakoni temelj su termodinamike:

Prvi zakon ili zakon o očuvanju energije glasi: "Suma svih oblika energije u zatvorenom sustavu konstantna je."

Drugi zakon: "Toplina ne može sama od sebe prijeći s hladnijeg na toplije tijelo, i to ni neposredno ni posredno."

Treći zakon: "Entropija savršenog kristala približava se nuli kako se termodinamička temperatura približava nuli."

termometar    →   thermometer

Termometri su sprave za mjerenje temperature. Linearno i volumensko toplinsko rastezanje makroskopska su svojstva tvari i lakše su mjerljiva od mikroskopskih svojstava, kojima se definira temperatura. Stoga se mjerenjem tih svojstava može odrediti temperatura. Termometri koji se zasnivaju na toplinskom rastezanju tvari su sekundarni instrumenti: moraju se baždariti, tako da se usporede s nekim standardnim termometrom. U termometru s tekućinom, živa ili alkohol se nalaze u staklenoj posudici. Povećanjem temperature povećava se volumen tekućine, što uzrokuje podizanje tekućine uskom kapilarnom cjevčicom. Visina razine tekućine u cjevčici je mjera temperature. Živinim termometrom mjere se temperature između -39 °C i 300 °C. Niže temperature mjere se alkoholnim termometrom. Bimetalni termometri imaju spiralnu oprugu sastavljenu od dva metala, različitih koeficijenata linearnog rastezanja. Promjenom temperature metali se različito produžuju pa se savijanje spirale prenosi na kazaljku, čiji otklon je mjera temperature.

termosfera    →   thermosphere

Termosfera je sloj Zemljine atmosfere koji se proteže od mezosfere (80 km - 90 km iznad površine) do oko 500 km. Karakteriziran je brzim rastom temperature s porastom visine do oko 200 km, a zatim se izjednačava u području od 300 km do 500 km.

titanij    →   titanium

Titanij je 1791. godine otkrio William Gregor (Engleska). Dobio ime prema Titanima sinovima Geje, božice Zemlje iz grčke mitologije. To je srebrni, sjajni, tvrdi metal. Pri visokoj temperaturi gori na zraku. Prilikom zagrijavanja lako se spaja i s ugljikom, i s kisikom, i s dušikom. Izložena površina se presvuče oksidnim filmom. Ne reagira s lužinama niti s hladnim kiselinama, osim fluoridne. Vruće kiseline ga otapaju. Titanij je deveti element po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori ali se malo gdje nalazi koncentriran u većim količinama. Glavne titanijeve rude su ilmenit (FeTiO₃) i rutil (TiO₂). Ima malu gustoću a veliku tvrdoću i korozijsku otpornost, pa se upotrebljava u vojnoj industriji za proizvodnju supersoničnih aviona i za izradu specijalnih aparata za kemijsku industriju.

troposfera    →   troposphere

Troposfera je najniži dio Zemljine atmosfere koji se proteže od 10 km do 15 km iznad površine. Karakteriziran je smanjenjem temperature s porastom visine. Točna visina odstupa ovisno o geografskoj širini i sezoni.

volfram    →   tungsten

Volfram su 1783. godine otkrili braća Fausto i Juan Jose de Elhuyar (Španjolska). Ime je dobio po mineralu volframitu. Nastalo je od njemačkog prijevoda latinskog naziva volframove rude lupi spuma što znači vučja pjena. To je sjajni, vrlo tvrdi, srebrno bijeli metal. Dobiva se u obliku sivog praha. Čisti metal može se pilati, kovati i izvlačiti, ali ako je onečišćen onda je jako krt. Otporan je na djelovanje kisika iz zraka. Kiseline i lužine ga ne otapaju. Otapa se tek u rastaljenim lužinama. U Zemljinoj kori ima ga otprilike sto puta manja od kroma. Glavne rude volframa su volframit ((Fe, Mn)WO₄), šelit (CaWO₄), ferberit (FeWO₄) i huebnerit (MnWO₄). Oko 90 % proizvodnje volframa upotrebljava se u metalurgiji. Čelik legiran s volframom zadržava tvrdoću na visokim temperaturama pa se upotrebljava za izradu brzoreznih alata. Metalni prah izvlači se u fine žice od kojih se proizvode žarne niti u električnim žaruljama.

nezasićena mast    →   unsaturated fat

Nezasićene masti sadrže bar jednu nezasićenu masnu kiselinu. Tekućine su pri sobnoj temperaturi (ulja). Obično su biljnog porijekla (maslinovo, kikirikijevo, kukuruzno, suncokretovo, sojino ulje) premda i riblja ulja mogu imati visoki postotak nezasićenih masnih kiselina.

van der Waalsova jednadžba    →   van der Waals’ equation

Van der Waalsova jednadžba jest jednadžba stanja za realne plinove koja ima oblik:

gdje je P tlak, V_m je molarni volumen, T je temperatura, R je molarna plinska konstanta, a i b su karakteristični parametri tvari koji opisuju učinak privlačnih i odbojnih intermolekularnih sila.

van Hoffova jednadžba    →   van’t Hoff equation

Van Hoffova jednadžba jest jednadžba koja pokazuje ovisnost konstante ravnoteže kemijske reakcije K o temperaturi:

gdje je Δ_rH° standardna entalpija reakcije, R molarna plinska konstanta a T je temperatura.

odmjerna tikvica    →   volumetric flask

Odmjerne tikvice su staklene boce, kruškastog oblika s dugim uskim vratom i ravnim dnom. U većini slučajeva odmjerne tikvice imaju brušeni stakleni čep. Oznaka volumena je fluoridnom kiselinom urezana uokrug vrata da se izbjegne paralaksa (tikvica se namjesti tako ispred očiju da se vidi samo ravna crta). Tikvica je ispravno napunjena kad se donji rub meniskusa podudara s crtom na vratu tikvice. Služe za pripravu točno poznatog volumena otopine uzorka i standardnih otopina reagensa. Na svakoj je tikvici, uz volumen, označena i temperatura na kojoj je tikvica baždarena. Oznaka temperature ima prefiks TC (to contain) ili In (lat. u) što znači da je tikvica baždarena ulijevanjem.