Toplina taljenja ili entalpija taljenja jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari na temperaturi tališta prevede potpuno u tekuće agregatno stanje.
Kritična temperatura je maksimalna temperatura pri kojoj se plin može prevesti u tekuće stanje. Iznad kritične temperature tvar je u plinovitom agregatnom stanju neovisno o vanjskom tlaku.
Toplina sublimacije ili entalpija sublimacije jest količina topline potrebna da se jedan mol čvrste tvari prevede iz krutog u plinovito agregatno stanje bez prijelaza u tekućinu.
Latentna toplina (L) količina je topline koja se apsorbira ili oslobodi kada tvar promijeni svoje agregatno stanje pri konstantnoj temperaturi (na primjer iz čvrste tvari u tekućinu kod tališta ili iz tekućine u plin kod vrelišta).
Hidrosfera (iz grčkog imena za vodenu kuglu) je diskontinuirani vodeni omotač koji obuhvaća svu vodu na, ispod i iznad Zemljine površine bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi. To uključuje sve tekuće i smrznute površinske vode, podzemne vode zadržane u tlu i stijenama te vodenu paru u atmosferi. Voda neprestano kruži između ovih vodnih retencija (rezervoara) u tzv. hidrološkom ciklusu koji energiju dobiva iz Sunca.
Vodne zalihe | V / 106 km3 | w / % |
---|---|---|
oceani | 1 370.0 | 97.25 |
ledene kape i glečeri | 29.0 | 2.05 |
podzemne vode | 9.5 | 0.68 |
jezera i rijeke | 0.127 | 0.01 |
vlaga u tlu | 0.065 | 0.005 |
atmosfera (kao tekući ekvivalent vodene pare) | 0.013 | 0.001 |
biosfera | 0.0006 | 0.00004 |
UKUPNO | 1 408.7 | 100 |
Ravnotežna stanja koja se uspostavljaju, pri određenim uvjetima, između pojedinih agregatnih stanja ili faza prikazuju se faznim dijagramom ili dijagramom stanja.
Krivulje na faznom dijagramu prikazuju ravnotežna stanja između dviju faza. Točku u kojoj su sve tri faze u ravnoteži nazivamo trojna točka. Krivulja isparavanja završava u kritičnoj točki. Iznad te temperature (kritična temperatura) ni u kojim uvjetima ne može se vodena para prevesti u tekuće stanje.
Jednadžba stanja funkcionalna je povezanost tlaka, volumena i termodinamičke temperature. Za idealne plinove vrijedi jednadžba:
gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1.
Pothlađene tekućine su tekućine koje se nalaze na temperaturama ispod njihovih normalnih točaka ledišta.
Jednadžba stanja idealnog plina izvedena je kombinacijom Boyle-Mariotteova, Charles-Gay-Lussacova i Avogadrova zakona. Stanje idealnog plina određeno je tlakom, volumenom, množinom i temperaturom. Njihova međusobna ovisnost dana je jednadžbom
gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1).
Generalić, Eni. "Tekuće agregatno stanje." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav