KEMIJSKI RJEČNIK

luminiscencija    →   luminescence

Luminiscencija (latinski lumen znači svjetlo) je zajednički naziv za pojave emisije elektromagnetskog zračenja (UV, vidljivog ili IR) atoma ili molekula kao posljedica prijelaza elektrona iz pobuđenog u niže energetsko stanje, obično u osnovno stanje. Kako se pojava svijetljenja odvija bez zračenja topline naziva se i hladno svjetlucanje. Može biti izazvana kemijskim procesom (kemoluminiscencija), biološkim procesom (bioluminiscencija), djelovanjem alfa i ß-zraka (radioluminiscencija), svjetlosti (fotoluminiscencija), električne struje (elektroluminiscencija), topline (termoluminiscencija), mrvljenjem (triboluminiscencija) i sl.

S obzirom na trajanje sekundarnog zračenja luminescencija se dijeli na:

1. fluorescenciju - traje samo dok djeluje pobuda
2. fosforescenciju - sekundarno zračenje traje i nakon prestanka pobude.

Onsagerove relacije    →   Onsager relations

Onsagerove relacije su važan set jednadžbi u termodinamici ireverzibilnih procesa. Onsager je uzeo da postoji linearna ovisnost struja (J_i)o silama (X_j) i to formulirao na sljedeći način:

Koeficijenti L_ij nazivaju se fenomenološkim koeficijentima i karakteriziraju uzajamni utjecaj dvaju nepovratnih procesa i i j. Onsager je pretpostavio da su L_ij = L_ji i da karakteriziraju međusobni utjecaj dvaju nepovratnih procesa i i j. Ovu teoriju je 1931. predstavio norveški kemičar Lars Onsager (1903.-1976.).

fosforescencija    →   phosphorescence

Fosforescencija je pojava svijetljenje tijela koja traje i nakon ukidanja izvora energije. Za razliku od fluorescencije, u kojoj se apsorbirana energija skoro trenutačno spontano emitira nakon pobude (potrebno je manje od 10^-8 sekunda), fosforesciranje zahtijeva dodatnu energiju za povratak u osnovno stanje, što može trajati od nekoliko milisekundi pa do nekoliko dana ili godina, ovisno o okolnostima.

otrov    →   poison

Otrovi su tvari koje kontaktom ili unošenjem u organizam slabe ili onemogućavaju normalne metaboličke procese i tako mijenjaju normalno funkcioniranje organa ili tkiva

Otrovi su tvari ili molekule koje se skupljaju na površini katalizatora i time blokiraju pristup aktivnim centrima ili uništavaju njihovu aktivnost.

Otrovi su tvari koje apsorbiranjem neutrone i time smanjuju nuklearnu reakciju. Prevelika količina otrova može potpuno zaustaviti lančanu reakciju.

radioaktivni indikator    →   radioactive indicator

Upotrebom odgovarajućih radioaktivnih izotopa mogu se pratiti biokemijski procesi u biljkama, životinjama i ljudima mjereći radioaktivno zračenje primiješanog radioaktivnog indikatora. Umjetni radioaktivni izotopi imaju iste kemijske osobine kao i prirodni izotopi što omogućuje da te prirodne izotope obilježimo primjesom radioaktivnih izotopa i tako slijedimo put tih elemenata tijekom kemijske reakcije. Jedan od najvažnijih radioaktivnih indikatora jest radioaktivni ugljik ¹⁴C.

sediment    →   sediment

1. Sediment je usitnjeni materijal nastao djelovanjem vremenskih prilika na stijene. Zrnaca krutog materijala su transportirana vodom, vjetrom, ledom ili nekim drugim prirodnim procesima i taložena u slojevima. Pod utjecajem gravitacije i tektonskih kretanja sedimenti stvaraju sedimentne stijene.

2. Strogo gledajući, sediment je kruti materijal nastao taloženjem suspendirane tvari u tekućini.

Solvayev postupak    →   Solvay’s process

Solvayev postupak je industrijski proces proizvodnje natrijeva karbonata iz natrijeva klorida, amonijaka i ugljikova dioksida.

Postupak započinje žarenjem vapnenca, CaCO₃(s) i proizvodnjom ugljikovog dioksida.

Živo vapno, dobiveno kao nusprodukt, gasi se s vodom kako bi se dobio kalcijev hidroksid.

Kalcijev hidroksid se zagrijava s amonijevim kloridom pri čemu nastaje amonijak i kalcijev klorid (koji je sporedni proizvod postupka).

Nastali amonijak reagira s ugljikovim dioksidom dajući amonijev karbonat.

Amonijev karbonat i sam reagira s ugljikovim dioksidom dajući amonijev bikarbonat.

Reakcijom amonijevog bikarbonata s natrijevim kloridom nastaje natrijev bikarbonat.

Natrijev bikarbonat se žari u rotacijskim pećima i raspada se na natrijev karbonat i ugljikov dioksid.

Ovaj ugljikov dioksid vraća se nazad u proces.

superoksid    →   superoxide

Superoksidi binarni su spojevi koji sadrže kisik sa stupnjem oksidacije -½. Superoksidni ion, O₂^-, ima nespareni elektronski par i vremenom se spontano disproporcionira u peroksid. Teži alkalijski elementi (K, Rb, Cs) stvaraju superokside direktnim spaljivanjem na zraku (KO₂, RbO₂, CsO₂). To su žuto do narančasto obojeni paramagnetični spojevi. Superoksidi su jaki oksidansi koji burno hidroliziraju dajući peroksid i elementarni kisik.

triptofan    →   tryptophan

Triptofan je hidrofobna aminokiselina s aromatskim pobočnim lancem. Od ostalih aminokiselina razlikuje po indolnom prstenu u svojoj strukturi. Triptofan ima najveći pobočni lanac i obično se nalazi duboko u unutrašnjosti bjelančevine. Iako je najrjeđa aminokiselina važan je za stabilnost bjelančevina. Zbog svoje apsorpcije UV svjetla (kod 280 nm) služi kao sonda za praćenje konformacijskih promjena pri biokemijskim procesima. Za ljude, triptofan je esencijalna aminokiselina što znači da se ne može sintetizirati u organizmu već ga je potrebno unijeti hranom.

• Kratice: Trp, W
• IUPAC ime: 2-amino-3-(1H-indol-3-il)propanska kiselina
• Molekularna formula: C₁₁H₁₂N₂O₂
• Molekularna masa: 204.23 g/mol

Heyrovsky-Ilkovičeva jednadžba    →   Heyrovsky-Ilkovic equation

U polarografiji, Heyrovsky-Ilkovičeva jednadžba opisuje krivulju ovisnosti jakosti struje o potencijalu (polarografski val) reverzibilnih redoks sustava

gdje je R opća plinska konstanta, T je apsolutna temperatura, F je Faradayeva konstanta, n je broj elektrona izmijenjenih u elektrodnoj reakciji a D i D1 su koeficijenti difuzije. E_1/2 je potencijal karakterističan za danu reakciju i osnovni elektrolit (poluvalni potencijal).

Kako bi dobili E_1/2 iz gornje jednadžbe nacrtat ćemo graf ovisnosti ln[(i_d-i)/i] o potencijalu. Vrijednost E_1/2 očita se iz grafa u točki u kojoj pravac siječe ordinatu. Ako su procesi na elektrodi reverzibilni iz nagiba pravca (nF/RT) može se izračunati broj izmijenjenih elektrona, n.