KEMIJSKI RJEČNIK

karboksilne kiseline    →   carboxylic acids

Karboksilne kiseline (karbonske kiseline) organski su spojevi koji u svojoj strukturi sadrže RC(=O)OH skupinu (karboksilnu skupinu). Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu s karboksilnom skupinom doda nastavak -ska, a riječ kiselina piše se odvojeno. Ugljikov atom u karboksilnoj skupini broji se kao dio lanca. Ovisno o broju karboksilnih skupina a mogu biti mono-, di- i polikarboksilne kiseline, a mogu biti zasićene, nezasićene i aromatske. Karboksilne kiseline općenito su slabe kiseline. Uz karboksilnu skupinu mogu sadržavati i neku drugu karakterističnu skupinu. One kiseline koje sadrže amino skupinu (-NH₂) zovu se aminokiseline.

katoda    →   cathode

Katoda je negativna elektroda u elektrolitičkoj ćeliji na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) kad kroz ćeliju teče struja.

U primarnim ili sekundarnim člancima (baterijama ili akumulatorima) katoda je elektroda koja spontano postaje negativna tijekom pražnjenja i koja zbog toga otpušta elektrone.

U vakuumskim elektroničkim uređajima katoda emitira elektrone.

klor    →   chlorine

Klor je 1774. godine otkrio Carl William Scheele (Švedska). Ime je dobio od grčke riječi chloros što znači žutozelen. To je žuto-zeleni, gust, nadražujući plin iritirajućeg mirisa koji se dobro otapa u vodi. U prirodi ga nema slobodnog i javlja se skoro isključivo u obliku klorida. Klor je otrovan plin koji, ako se udiše, izaziva kašalj i nagriza organe za disanje. Pri dužem udisanju dovodi do smrti. Jako nadražuje kožu pri kontaktu. Klor je u velikim količinama prisutan u morskoj vodi. U prirodi se nalazi kao kamena sol (NaCl), silvin (KCl). Industrijski se proizvodi isključivo elektrolizom koncentrirane otopine natrij klorida. Upotrebljava se za dezinfekciju, bijeljenje i sintezu različitih spojeva.

korozija    →   corrosion

Korozija je štetno i nepoželjno trošenje konstrukcijskog materijala kemijskim djelovanjem okoline. Pojam korozije odnosi se i na metalne i na nemetalne konstrukcijske materijale, ali se u užem smislu često primjenjuje samo na metale. Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na kemijsku (koroziju u neelektrolitima) i elektrokemijsku (koroziju u elektrolitima).

Kemijska korozija nastaje neposrednim djelovanjem molekula nekog elementa ili spoja na metal pri čemu izravno nastaju korozijski produkti.

Elektrokemijska korozija metala zbiva se u elektrolitima pri čemu dolazi do oksidacije atoma metala u slobodni kation, koji tek sekundarnim procesima daju molekule spoja koji je produkt korozije.

paramagnetizam    →   paramagnetism

Paramagnetizam je tip magnetizma karakteriziran pozitivnom magnetskom susceptibilnošću. Materijal propušta silnice magnetnog polja jače nego vakuum tako da se materijal slabo magnetizira u smjeru vanjskog polja. Magnetizacija nestane kada se polje ukloni.

napon razlaganja    →   potential of decomposition

Napon razlaganja nekog sustava najmanji je napon koji valja primijeniti da dođe do procesa elektrolize.

primarni amin    →   primary amine

Primarni amin je amin na koji je vezana samo jedna alkilna skupina. To su slabe baze, mirisa po ribi.

pijesak    →   sand

Pijesak se sastoji od slabo povezanih čestica usitnjenih stijena ili minerala. Veličina čestica kreće se od 0.02 mm do 2 mm. Kvarcni se pijesak upotrebljava kao sirovina za proizvodnju stakla.

prijenosni broj    →   transference number

Prijenosni brojevi iona omjeri su ukupne struje koju taj ion nosi tijekom elektrolize. Različiti ioni nose različite omjere struje zato što se različiti ioni kreću različitim brzinama pri istom naponu. Općenito, kationi i anioni nemaju jednake prijenosne brojeve.

kulometar    →   coulometer

Kulometar je vrsta elektrolizne ćelije koja služi za mjerenje količine elementa oslobođenog za vrijeme elektrolize.