Rastezljivost je mjera sposobnosti materijala da se podvrgne značajnijoj plastičnoj deformaciji prije nego pukne. Može se izraziti postotkom elongacije ili postotkom smanjenja površine s obzirom na test vlačnosti.
Moment količine gibanja je fizikalna veličina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju translacije definira količina gibanja tijela).
Moment količine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke određene osi jednak je:
gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a ω je kutna brzina tijela.
Moment količine gibanja može se definirati i za materijalnu točku s obzirom na određeno ishodište (materijalna točka ne mora se pritom gibati po kružnici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne točke definiran s obzirom na to ishodište kao:
gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodišta.
Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θp u trenutku tp do konačnog Θk u trenutku tk, onda je srednja kutna brzina, ωsr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:
Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.
ωsr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).
Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.
SI jedinica za kutnu brzinu je s-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:
Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je:
Elementarne čestice su subatomske čestice od kojih se sastoji materija. To su npr. elektron, proton, neutron, mezon itd.
Vaga je instrument za mjerenje mase (ili težine) tijela. Vage s polugom (jednakih ili različitih krakova) najstariji su tip naprava za mjerenje mase kod kojih je na jednom kraju poluge obješena zdjelica na koju se stavlja predmet nepoznate mase a na drugoj zdjelica s odgovarajućom masom utega. Kada je poluga u ravnoteži masa predmeta jednaka je masi utega.
Poluautomatske vage imaju mehanizam za dodavanje i skidanje utega koji znatno olakšava i ubrzava vaganje. Još bolje rješenje su vage s konstantnim opterećenjem krakova koje imaju samo dvije prizme i uvijek jednako opterećenu polugu vage. Kod ovog tipa vaga svi utezi su obješeni na kraku na kojem visi zdjelica a poluga je uravnotežena protuutegom na drugom kraku. Kada se na zdjelicu stavi predmet, sustavom poluga skida se onoliko utega kolika je masa predmeta. Tehničke i analitičke vage su u principu iste konstrukcije a razlikuju se jedino u materijalima i preciznosti izrade.
Moderne elektroničke laboratorijske vage temelje se na mjerenju struje potrebne da se pokretna elektromagnetna zavojnica vrati na svoju nultu poziciju iz koje je pomaknuta zbog opterećivanja vage tijelom čija se masa mjeri.
Kuglični mlinovi su uređaji za usitnjavanje tvrdih materijala. Mljevenje se vrši u čeličnom ili keramičkom valjku napunjenom materijalom i čeličnim ili keramičkim kuglicama. Valjak relativno sporo rotira podižući kuglice koje padajući drobe materijal do finog praha i istovremeno ga miješaju.
Tipovi kugličnih mlinova, centrifugalni i planetarni mlinovi, jesu uređaji koji se koriste za brzo drobljenje materijala do koloidne finoće (približno 1 μm i manje) a razvijaju visoku energiju mljevenja centrifugalnim i/ili planetarnim djelovanjem.
Strana tvar je pojam koji se obično odnosi na prisutnost npoželjnog materijala u hrani ili kemikaliji.
Generalić, Eni. "Samozapaljivi materijal." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav