KEMIJSKI RJEČNIK

kompleks    →   complex

Kompleks ili koordinacijski spoj nastaje reakcijom metalnog iona (centralni ion) s molekulama ili ionima koji imaju slobodan elektronski par (ligand). Metalni ion i ligand vezuju se polarnom kovalentnom vezom u kojoj oba elektrona daje ligand.

cijan    →   cyanogen

Cijan je u slobodnom stanju poznat kao kemijski spoj ugljika i dušika (CN)₂ ili dicijan. To je bezbojan, vrlo otrovan plin oštra mirisa koji na zraku izgara u ugljikov dioksid i dušik.

Bunsenov plamenik    →   Bunsen burner

Bunsenov plamenik standardni je izvor topline u laboratoriju. Faradayev izum usavršio je njemački kemičar Roberts Bunsen (1811.-1899.) za potrebe svojih radova na spektroskopiji. Bunsenov plamenik sastoji se od metalne cijevi kroz koju se usmjerava mlaz plina i postolja. Zrak se uvlači kroz otvore na dnu cijevi prekrivene prstenom kojim se regulira protok zraka. Kada prsten potpuno prekriva otvore plamenik gori žutim sigurnosnim plamenom. Uz potpuno slobodne otvore, u cijevi je dovoljno zraka i plin gori plavim plamenom koji dostiže temperature od 1 500 °C. Bunsenovim plamenikom može se zagrijava izravno plamenom ili posredno preko azbestne mrežice i vodene kupelji.

kalcij    →   calcium

Kalcij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (Engleska). Ime je dobio po latinskom nazivu za vapno - calix. To je mekani, srebrno bijeli metal čija se izložena površina prekrije slojem oksida i nitrida. Reagira s vodom i kisikom. U prirodi se uvijek nalazi u obliku spojeva. Kao vapnenac (CaCO₃) čini čitave planine, a vrlo rašireni mineral je i sadra ili gips (CaSO₄·2H₂O). U metalurgiji se upotrebljava za dezoksidaciju bakra i berilija, i za legiranje olova.

lančana reakcija    →   chain reaction

Lančana reakcija je reakcija koja se sastoji od tri stupnja: inicijacije u kojem najčešće nastaju slobodni radikali koji reagiraju s drugim molekulama u stupnju propagacije i završava terminacijom kada se slobodni radikali potpuno potroše.

Nuklearna lančana reakcija odnosi se na proces u kojem neutron nastao fisijom izaziva fisiju bar jedne nove jezgre. Nuklearne centrale strogo kontroliraju brzinu kojom se lančana reakcija odvija. Nuklearno je oružje, međutim, specijalno dizajnirano da se lančana reakcija odvija što brže i intenzivnije.

fermentacija    →   fermentation

Fermentacija (vrenje) je skup biokemijskih reakcija koje dovode do pucanja složenih organskih molekula u jednostavnije tvari. (npr. raspad šećera u alkohol i CO₂). Fermentaciju kataliziraju enzimi.

ugljikohidrat    →   carbohydrate

Ugljikohidrati su polihidroksi aldehidi ili ketoni, ili spojevi koji hidrolizom daju takve spojeve. Često se upotrebljava i naziv saharidi, naziv izveden od latinskog naziva za šećer - saccharum). Ugljikohidrati su najraširenija klasa organskih spojeva i čine više od 50 % Zemljine suhe biomase. Sva hrana koju trošimo svoje porijeklo vuče iz biljaka koje, procesom fotosinteze, iz ugljikovog dioksida i vode stvaraju jednostavne šećere (glukozu). Složeniji ugljikohidrati, kao što su celuloza i škrob, nastaju iz glukoze. Klorofil u biljkama apsorpcijom Sunčeve svjetlosti dobiva energiju neophodnu za sintezu ugljikohidrata

U vrijeme kad još nije bila poznata njihova struktura ugljikohidrate se smatralo spojevima ugljika i vode što se moglo izraziti općom formulom C_x(H₂O)_y. Kasnija istraživanja pokazala su da ovi spojevi nisu hidrati ali ime je ostalo.

Ugljikohidrati se mogu podijeliti u dvije skupine: na jednostavne šećere (monosaharide), koji se ne mogu rastaviti na manje jedinice djelovanjem razrijeđene kiseline, i na složene šećere koji su sastavljeni od dvaju (disaharidi) ili više (oligosaharidi i polisaharidi) monosaharida povezanih acetalnom (glikozidnom) vezom. Složeni šećeri se hidrolizom mogu rastaviti na jednostavne šećere.

klor    →   chlorine

Klor je 1774. godine otkrio Carl William Scheele (Švedska). Ime je dobio od grčke riječi chloros što znači žutozelen. To je žuto-zeleni, gust, nadražujući plin iritirajućeg mirisa koji se dobro otapa u vodi. U prirodi ga nema slobodnog i javlja se skoro isključivo u obliku klorida. Klor je otrovan plin koji, ako se udiše, izaziva kašalj i nagriza organe za disanje. Pri dužem udisanju dovodi do smrti. Jako nadražuje kožu pri kontaktu. Klor je u velikim količinama prisutan u morskoj vodi. U prirodi se nalazi kao kamena sol (NaCl), silvin (KCl). Industrijski se proizvodi isključivo elektrolizom koncentrirane otopine natrij klorida. Upotrebljava se za dezinfekciju, bijeljenje i sintezu različitih spojeva.

keratin    →   keratin

Keratin je netopljivi protein od kojeg se sastoji vanjski sloj kože, noktiju, dlake i kose. Sadrži veće količine aminokiseline cistina.

Knudsenova značajka    →   Knudsen number

Knudsenova značajka (Kn) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je kao

gdje je λ srednji slobodni put a l duljina.