Jednadžba brzine reakcije je jednadžba koja opisuje ovisnost brzine reakcije o koncentraciji reagirajućih vrsta i ima oblik
gdje su a i b obično cijeli brojevi.
Red reakcije (n) suma je eksponenata koncentracija u jednadžbi brzine reakcije
Ukupna brzina reakcije
Krivulja brzine reakcije grafički je prikaz promjene količine reaktanata u ovisnosti o vremenu.
Elektrode prvog reda jesu metalne elektrode uronjene u otopinu vlastitih iona (npr. srebro uronjeno u otopinu srebrova nitrata). Ravnotežni potencijal je funkcija koncentracije (točnije aktiviteta) metalnih kationa u otopini (vidi Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal).
Rekcije aciliranja uključuju uvođenje acilne grupe (RCO-) u spoj. Alkilni halid reagira s alkoholom ili anhdridom karboksilne kiseline, npr.
Uvođenje acetilne grupe (CH3CO-) jest acetilacija, proces koji se koristi za zaštitu -OH grupe u organskoj sintezi.
Redoks-titracija (oksidacijsko-redukcijska titracija) je titracija bazirana na redoks-reakciji. Npr. željezo u vodi se može odrediti tako da se otopljeno željezo prevede u Fe2+ i zatim titrira otopinom kalijeva permanganata (KMnO4), koji je jako oksidacijsko sredstvo.
Redukcijsko sredstvo može se definirati na različite načine ovisno o kontekstu u kojem se koristi. Naširoko se koristi kao ime za kemikaliju koja može poslužiti kao elektron-donor. Tako u reakciji:
cink se reducira (dobivajući elektrone) u reakciji s kationima željeza, čime Fe2+ automatski djeluje kao redukcijsko sredstvo.
Elektrodni potencijal je potencijal elektrokemijske ćelije u kojoj je ispitivana elektroda spojena kao katoda a standardna vodikova elektroda (E = 0.000 V) kao anoda. Na katodi se uvijek događa redukcija a na anodi oksidacija.
Elektrodni potencijal je po definiciji redukcijski potencijal. Prema IUPAC-ovu dogovoru, izraz elektrodni potencijal namijenjen je isključivo za polureakcije napisane kao redukcije. Predznak elektrodnog potencijala određen je predznakom dotičnog polučlanka spojenog sa standardnom vodikovom elektrodom. Pozitivni predznak upućuje na to da je reakcija spontana u odnosu na standardnu vodikovu elektrodu, tj. da se polučlanak spontano ponaša kao katoda.
Članak za mjerenje elektrodnog potencijala sastoji se od standardne vodikove elektrode (dogovorno se piše lijevo)
i elektrode ispitivanog redoks-sustava (dogovorno se piše desno)
i može se shematski napisati kao
Elektromotorna sila (e.m.f.) ispitivanog redoks sustava jednaka je
Dogovorno je uzeto da je pri p(H2) = 101325 Pa i a(H+) = 1.00, potencijal vodikove elektrode jednak je 0.000 V pri svim temperaturama. Posljedica je takve definicije da se ukupni potencijal svakoga galvanskog članka koji sadrži standardnu vodikovu elektrodu pripisuje drugoj elektrodi
Za danu reakciju poluživot, t1/2, reaktanta jest vrijeme potrebno da njegova koncentracija dosegne vrijednost koja je aritmetička sredina njegove početne i konačne (ravnotežne) vrijednosti.
Poluživot reaktanta konstantan je za reakcije prvog reda.
Poluživot reaktanta za reakcije drugog reda nije konstantan već ovisi, osim o konstanti k, i o početnoj koncentraciji reaktanta.
Generalić, Eni. "Reakcije drugog reda." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav