KEMIJSKI RJEČNIK

nečistoća    →   impurity

Nečistoće su tragovi drugog elementa ili spoja u nečistoj tvari.

inhibitor    →   inhibitor

Inhibitor je tvar koja usporava ili zaustavlja kemijsku reakciju.

intermedijer    →   intermediate

Intermedijer je molekulska ili ionska vrsta koja nastaje iz reaktanata i dalje reagira dajući produkt. Intermedijeri se tijekom reakcije ne nagomilavaju.

promjena stanja    →   change of state

Promjena stanja je fizikalna promjena tvari iz jednog stanja u drugo, obično se događa zbog promjene energije čestica izazvane grijanjem ili hlađenjem.

kemijska promjena    →   chemical change

Kemijska promjena je procs koji rezultira nastankom jednog ili više novih materijala (spojeva). Sustav u kojem se odvija kemijska promjena zove se kemijski sustav. Kemijska se promjena još zove i kemijska reakcija, jedna se tvar prevodi u drugu ili u više drugih tvari. Kada se natrij i klor spajaju dajući natrijev klorid, kažemo da se dogodila kemijska reakcija.

kemijska jednadžba    →   chemical equation

Kemijska jednadžba je način prikazivanja kemijske reakcije upotrebom simbola za reagirajuće čestice (atome, molekule, ione itd.). Na lijevoj strani jednadžbe pišemo formule ili simbole čestica koje stupaju u kemijsku reakciju, reaktante. Na desnoj strani jednadžbe pišemo formule ili simbole čestica koje nastaju kemijskom reakcijom, produkte.

Kod reverzibilnih reakcija umjesto znaka jednakosti stavlja se dvostruka strelica a kod ireverzibilnih jednostruka. Ako reakcija sadrži više faza, uobičajeno je staviti oznaku faze u zagrade neposredno iz formule:

Brojevi a, b, c i d pokazuju relativni broj molekula koje sudjeluju u reakciji i nazivaju se stehiometrijski koeficijenti. Dogovoreno je da je stehiometrijski koeficijent pozitivan za reaktante a negativan za produkte. Ako je suma stehiometrijskih koeficijenata jednaka nuli, reakcija je uravnotežena.

Da bi se napisala jednadžba kemijske reakcije, moraju biti poznati svi reaktanti i produkti kemijske reakcije kao i njihovi stehiometrijski odnosi. Poznavanje jednadžbe kemijske reakcije omogućuje nam da odredimo količine međusobno ekvivalentnih tvari.

nepovrativi galvanski članak    →   irreversible galvanic cell

Nepovrativi galvanski članci su kemijski izvori istosmjerne struje u kojima su reakcije na elektrodama nepovrative.

krom    →   chromium

Krom je 1797. godine otkrio Louis-Nicholas Vauquelin (Francuska). Ime je dobio od grčke riječi chroma što znači boja zbog obojenosti svojih spojeva. To je plavo-bijeli do srebrno sivi, sjajni metal. Jako je tvrd i krt i može se ispolirati do visokog sjaja. Ne otapa se ni u nitratnoj kiselini ni u zlatotopci ali se otapa u vrućoj kloridnoj i sulfatnoj kiselini. Spojevi kroma(VI) su toksični i kancerogeni. Kromit (FeO·Cr₂O₃) je jedina važna ruda kroma. Redukcijom kromita u električnim pećima s ugljikom nastaje ferokrom. Ferokrom se upotrebljava za legiranje čelika. Čelici s malo kroma imaju veliku tvrdoću i čvrstoću, a s većom količinom kroma dobivaju se nehrđajući čelici. Mnogo se upotrebljava kao prevlaka na drugim metalima zbog svoje velike korozijske otpornosti i visokog sjaja. Krom daje staklu smaragdno zelenu boju.

gusta slagalina    →   close-packed structure

Gusta slagalina je način slaganja kugli tako da zauzmu minimalnu količinu prostora. Ime gusta slagalina odnosi se na popunjenost od 74.05 %. Postoje dva tipa gustih slagalina: heksagonalni i kubični. U prvom sloju svaki atom zbijeno je okružen sa šest drugih atoma u istoj ravnini (a). Drugi sloj smješten je iznad prvog tako da su se atomi drugog sloja priljubili u udubine prvog sloja atoma (b). Treći sloj može se smjestiti iznad mjesta s oznakom c (pri čemu nastaje kubična gusta slagalina) ili iznad prvog sloja atoma - iznad mjesta s oznakom a (pri čemu nastaje heksagonska gusta slagalina).

ireverzibilni proces    →   irreversible process

Ako sistem ide iz jednog stanja u drugo i ne može se vratiti u početno stanje, takav se proces zove ireverzibilni ili nepovratni proces. Primjeri ireverzibilnih procesa jesu miješanje dvaju plinova ili tekućina, rasipanje energije trenjem i sl.