Markiranje atoma je unošenje označenih radioaktivnih izotopa u žive organizme u svrhu ispitivanja puta, rasprostiranja ili uloge neke tvari.
Berkelij su 1949. godine otkrili Stanley G. Thompson, Albert Ghiorso i Glenn T. Seaborg (USA). Ime je dobio po gradu Berkeley gdje se nalazi Kalifornijsko sveučilište na kojem je otkriven. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Berkelij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem americija-241 s alfa-česticama.
Bohrij su 1981. godine otkrili Peter Armbruster, Gottfried Münzenber i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio po danskom fizičaru Nielsu Bohru (1885.-1962.). To je sintetski radioaktivni metal. Bohrij je pripravljen bombardiranjem bizmuta-204 jezgrama kroma-54.
Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.
Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:
Kalifornij su 1950. godine otkrili Stanley G. Thompson, Kenneth Street Jr. i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio po američkoj državi Kaliforniji i sveučilištu na kojem je otkriven. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kalifornij se pripravlja u nuklearnim reaktorima bombardiranjem kurija-242 s alfa česticama. Vrlo je jaki izvor neutrona.
Kurij su 1944. godine otkrili Glenn T. Seaborg, Ralph A. James i Albert Ghiorso (USA). Ime je dobio u čast Pierra (1859.-1906.) i Marie (1867.-1934.) Curie. To je sintetski radioaktivni srebrni metal. Otporan je na alkalije. Reagira s kiselinama, kisikom i vodenom parom. Kurij je toliko radioaktivan da svijetli u mraku. Kurij nastaje u nuklearnim reaktorima bombardiranjem plutonija-239 s alfa-česticama ili americija-241 s neutronima.
Curie, obitelj francuskih znanstvenika:
Maria Curie-Sklodowska (1867.-1934.) bila je kemičarka i fizičarka, rodom Poljakinja. Studirala je u Parizu gdje se zajedno sa suprugom Pierrom posvetila istraživanju radioaktivnosti. Poslije Pierreove smrti nasljeđuje ga kao profesorica fizike na Sorboni. Iz velike mase uranova smolinca kemijskim putem izolirala vrlo malu količinu novog metala radija koji je milijun puta radioaktivniji od urana (1898.). Drugo je njezino otkriće radioaktivni element, nazvan u čast njezine domovine polonij. 1903. podijeljena je Nobelova nagrada za fiziku supruzima Curie i H. Becquerelu, a 1911. je Maria Curie sama dobila ovu nagradu za kemiju.
Pierre Curie (1859.-1906.) bio je fizičar. Osim radova koje je dao zajedno sa svojom suprugom, otkrio je (1902.) zakon radioaktivnog raspadanja. Našao je da radij stvara neprestano toplinu, otkrio je načelo simetrije u kristalografiji, aperiodičku analitičku vagu i dr.
Darmstadtij su u studenom 1994. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz Laboratorija za istraživanje teških iona GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka). Ime je dobio po gradu Darmstadt u kojem se nalazi Laboratorij za istraživanje teških iona gdje je otkriven. To je sintetski radioaktivni metal. Ununnilij je pripravljen bombardiranjem olova-208 jezgrama nikla-62.
Raspadni niz jest niz raspadanja u kojima se radioaktivni element razlaže na različite elemente sve dok ne nastane jedan stabilan atom.
Generalić, Eni. "Radioaktivni niz." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav