Za neapsorbirajuće sredine indeks loma (n) jest odnos brzine elektromagnetskog zračenja (svjetlosti) u vakuuumu i brzine zračenja navedene frekvencije u toj sredini.
Relativna atomska masa elementa jest omjer prosječne mase atoma elementa i 1/12 mase atoma nuklida 12C. Elementi se u prirodi nalaze kao smjese izotopa, te su prosječne mase atoma elemenata uvjetovane relativnim odnosom tih izotopa u smjesi. Ne preporučuje se upotreba naziva težina (što je sila) umjesto mase.
Eulerova značajka (Eu) bezdimenzijska je veličina koja se upotrebljava u mehanici fluida. Definirana je s
gdje je p tlak, ρ gustoća a v je brzina.
Faradayevi zakoni elektrolize su dva zakona koja je formulirao britanski kemičar i fizičar Michael Faraday (1791.-1867.):
1. Količina tvari koja se izluči na elektrodi proporcionalna je količini naboja (Q = I·t) koja je protekla tijekom elektrolize.
gdje je z = broj elektrona koji se izmijeni u reakciji a F = Faradayeva konstanta i iznosi 96 487 C mol-1.
2. Mase elemenata koje se izluče s istom količinom struje su direktno proporcionalnu njihovim kemijskim ekvivalentima.
Prolaskom struje od 96 487 C u prvom elektrolizeru razvit će se 1 mol Ag i 1/4 mol O2 a u drugom 1/2 mol Cu i 1/4 mol O2. Relevantne polureakcije su
Povrativi članak je elektrokemijski članak kod kojeg su kemijske reakcija na elektrodama reverzibilne. Akumulatori su primjer povrativog članka.
Fosilna goriva, ugljen, nafta i zemni plin, čovjek koristi kao izvor energije. Nastali su iz ostataka živih organizama i svi imaju u svom sastavu ugljik i vodik. Njihova vrijednost kao goriva temelji se na egzotermnim reakcijama oksidacije ugljika u ugljikov dioksid
i vodika u vodu
Slobodni radikali jesu visokoreaktivni molekularni fragmenti koji imaju jedan ili više nesparen elektron. Mogu nastati fotolizom ili pirolizom kada se prekine veza bez stvaranja iona. U formulama, slobodni radikali se obično označavaju točkom (·CH3, ·SnH3, ·Cl). Slobodni radikali sudjeluju kao inicijatori ili intermedijeri u reakcijama oksidacije, fotolize i polimerizacije.
Froudova značajka (Fr) bezdimenzijska je veličina koja se koristi u mehanici fluida a definirana je kao
gdje je v brzina, l je dužina a g gravitacijsko ubrzanje.
Generalić, Eni. "Prosječna brzina reakcije." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav