Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase (mA) otopljene tvari i volumena (V) otopine. SI jedinica za masenu koncentraciju jest kg m-3, ali se u laboratoriju češće upotrebljava g dm-3 koja ima istu brojčanu vrijednost.
Maseni udio (w) jednak je omjeru mase (m) otopljene tvari i zbroja masa (m) svih tvari u otopini. Maseni udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.
Menzure su graduirani stakleni cilindri veličine od 2 mL do 2 L. Baždarene su na ulijevanje (nose oznaku In 20 °C). Koriste se u pripravi otopina reagensa za mjerenje volumena čija točnost ne mora biti velika. Što je menzura većeg promjera, odnosno većeg volumena, veća je pogreška mjerenja.
Molibden je 1778. godine otkrio Carl William Scheele (Švedska). Ime je dobio od grčke riječi molibdos što znači olovo. To je sjajni, srebrni, vrlo tvrdi metal ali mekši od wolframa. Može se dobiti i u obliku tamno sivog do crnog praha. Otporan je na otopine i taline lužina, a ne otapa se ni u hladnim kiselinama koje nemaju oksidacijsko djelovanje. U Zemljinoj kori ima ga otprilike sto puta manja od kroma. Glavne rude molibdena su molibdenit (MoS2), powelit (CaMoO4) i vulfenit (PbMoO4). Mnogo molibdena se dobiva kao nusproizvod kod dobivanja bakra. Najviše se primjenjuje u metalurgiji za legiranje čelika koji se upotrebljavaju za izradu brzoreznih alata. Već i mali postotak molibdena daje čeliku veliku tvrdoću koja se zadržava i pri visokim temperaturama.
Za opću reakciju nekog redoks-sustava
ovisnost elektrodnog potencijala redoks sustava o aktivitetu oksidiranog i reduciranog oblika u otopini daje nam Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal:
gdje je E = elektrodni potencijal redoks-sustava
E° = standardni elektrodni potencijal redoks-sustava
R = univerzalna plinska konstanta
T = termodinamička temperatura
F = Faradayeva konstanta
z = broj elektrona koji se izmjenjuju u redoks-reakciji
aO = aktivitet oksidiranog oblika
aR = aktivitet reduciranog oblika
n = stehiometrijski koeficijent oksidiranog oblika
m = stehiometrijski koeficijent reduciranog oblika
Osmotski tlak (Π) jest tlak potreban da se očuva osmotska ravnoteža između otopine i čistog otapala odvojenih membranom propusnom samo za otapalo. U idealnim razrijeđenim otopinama
gdje je cB koncentracija otopljene tvari, R je molarna plinska konstanta a T je temperatura.
Ostwaldov zakon razrjeđenja izraz je za ovisnost molarne provodnosti Λ otopine elektrolita o koncentraciji. To se može napisati kao jednadžba pravca
gdje je c koncentracija, Kc je koncentracijska konstanta ravnoteže, i Λ0 je provodnost kod cΛ = 0. Iz podataka za molarnu provodnost pri raznim koncentracijama može se iz odsječka odrediti Λ0 a iz nagiba pravca Kc. Ovaj zakon je prvi iznio njemački kemičar Wilhelm Ostwald (1853.-1932.).
pH je negativni logaritam množinske koncentracije vodikova iona (točnije aktiviteta) izražen u molovima po litri:
Poveća li se kiselost otopine za jednu pH jedinicu, koncentracija H+ iona poveća se 10 puta. Kisele otopine imaju pH manji od 7 a lužnate veći od 7, dok je otopina koja ima pH 7 neutralna.
Dekapiranje je čišćenje kovina, uglavnom čeličnih limova, od okujine i rđe, uronjavanjem u razrijeđenu sumpornu (w(H2SO4) = 10 %) ili solnu kiselinu pri određenoj temperaturi (80 °C). Otopini se dodaje inhibitor radi sprječavanja piting korozije metala.
Generalić, Eni. "Otopina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav