KEMIJSKI RJEČNIK

ebulioskopska konstanta    →   ebullioscopic constant

Ebulioskopska konstanta (E_b) ili molalno povišenje vrelišta jest povišenje vrelišta određenog otapala kada je u 1 kg tog otapala otopljen 1 mol neke tvari. Povišenje vrelišta razmjerno je molalitetu otopljene tvari

elektroanalitička kemija    →   electroanalytical chemistry

Elektroanalitička kemija jest primjena elektrokemijskih tehnika i elektrokemijske ćelije u analitičkoj kemiji. Analit je otopljen u elektrolitu ćelije, a može se vršiti kvalitativna (određivanje vrste tvari) ili kvantitativna analiza (određuje se količina date tvari).

element    →   element

Elementi su jednostavne čiste tvari koje se ne mogu kemijskim postupcima rastaviti na jednostavnije čiste tvari.

difuzija    →   diffusion

Difuzija je spontano miješanje dviju ili više tvari kroz njihovu dodirnu površinu ili propusnu membranu. Čestice (atomi, molekule, ioni itd.) putuju iz područja više u područje niže koncentracije. Difuzija se najbrže odvija u plinovima, sporije u tekućinama a najsporije u čvrstim tijelima. Difuzija je jedan od mehanizama (uz konvekciju i migraciju) odgovoran za transport mase u otopini. Teoretska osnova difuzije dana je Fickovim zakonom.

dioksin    →   dioxin

Dioksini su organski spojevi koji pripadaju u grupu polikloriranih ugljikovodika, točnije polikloriranih bifenila. Najopasniji od njih je TCDD (2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin) ili jednostavno dioksin. Dioksin nastaje izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada, a i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. U tragovima ga je bilo u poznatoj kemikaliji Agent Orange koja se upotrebljavala u Vijetnamskom ratu za defolijaciju šuma. Također je poznat iz incidenta u Tvornici kemijskih proizvoda u Sevesu u Italiji gdje je dioksin onečistio okolinu.

Dioksini su kemijski stabilni, netopljivi u vodi, ali vrlo lako topljivi u mastima i uljima. Istraživanja potaknuta tvrdnjama da je herbicid štetio vijetnamskim veteranima i radnicima u kemijskoj industriji potvrdila su visoku toksičnost, teratogenost, kancerogenost i mutagenost dioksina. U posljednje vrijeme objavljeni su i radovi u kojima se upozorava da se i neki spojevi iz ispušnih plinova automobila ponašaju slično dioksinu.

Strukturna formula izgleda ovako:

dipolni moment    →   dipole moment

Električni dipolni moment (μ) jednak je umnošku naboja i razmaka između težišta naboja. SI jedinica za dipolni moment jest kulon metar (C m) dok se u literaturi često može naći i jedinica debye (D). U diatomnoj molekuli, kao što je HCl, dipolni moment je mjera polarnosti veze. U poliatomnim molekulama dipolni moment je vektorska suma dipolnih momenata svake pojedine veze u molekuli. U simetričnih molekula, kao što je tetrafluorometan (CF₄) ne postoji ukupni dipolni moment iako su pojedinačne C-F veze polarne. Mjerenjem dielektrične konstante može se odrediti tzv. dipolni moment molekula pojedinih tvari koji je to veći što su veći naboji polova i što su polovi udaljeniji.

ekvivalent    →   equivalent

Ekvivalent (eq) je jedinica za opisivanje količine kemijske vrste. Nasuprot molu, količina tvari sadržane u jednom ekvivalentu može se mijenjati od reakcije do reakcije.

ekvivalentna masa    →   equivalent weight

Ekvivalentna masa tvari koja sudjeluje u neutralizacijskoj reakciji jest ona količina tvari (molekule, iona ili ionskog para) koja ili reagira s 1 mol vodikovih iona u toj reakciji ili ga proizvodi.

Ekvivalentna masa sudionika oksidacijsko/redukcijske reakcije jest ona masa tvari koja izravno ili neizravno troši 1 mol elektrona.

eutektik    →   eutectic

Eutektik je kruta otopina sastavljena od dviju ili više tvari koja ima niže talište od svake čiste komponente ili bilo koje njihove smjese.

Eutektička točka je najniža temperatura na kojoj eutektička smjesa može postojati u tekućoj fazi, i u njoj je jednak sastav tekuće i krute faze.

destilacija    →   distillation

Destilacija je postupak koji služi za odjeljivanje ili prečišćavanje komponenti iz njihovih smjesa. Tekućina se zagrijava na temperaturu vrenja a nastale se pare kondenziraju i prikupljaju (destilat). U parnoj fazi ima više lakše hlapljive komponente nego u tekućoj fazi, u kojoj raste sadržaj komponente s višim vrelištem. Parcijalni tlak pojedine komponente ovisi o koncentraciji te komponente u smjesi i definiran je Raoultovim zakonom. Za odvajanje tekućina bliskog vrelišta provodimo frakcijsku destilaciju U tvari osjetljivih na povišenu temperaturu upotrebljava se vakuumska destilacija (sniženjem tlaka snižava se vrelište smjese).