KEMIJSKI RJEČNIK

zlatotopka    →   aqua regia

Zlatotopka (carska voda) smjesa je od jednog volumenskog dijela koncentrirane dušične kiseline (HNO₃) i tri volumenska dijela koncentrirane kloridne kiseline (HCl). Otapanje zlata u zlatotopci možemo prikazati sljedećom jednadžbom:

radijus atoma    →   atom radius

Atomi i molekule nemaju oštrih granica. Kao volumen slobodnog atoma obično se definira onaj volumen koji sadrži 90 % elektronskog oblaka. Radijus atoma predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dvaju istovrsnih atoma, koji su u dodiru, ali nisu međusobno povezani ni kovalentnom ni ionskom vezom, već vrlo slabom van der Waalsovom vezom.

automatska bireta    →   automatic burette

Za serijska volumetrijska određivanja koriste se automatske birete. Povezane su s bocom u kojoj se nalazi otopina za titraciju. U bocu se pomoću gumene pumpice pumpa zrak, a tlak zraka podiže otopinu do vrha birete. Kada se bireta napuni, otpusti se odušak, tlak zraka u boci padne i bireta se automatski namjesti na nulu. Rad s automatskim biretama daleko je brži a uz to je i manja je potrošnja standardne otopine.

konduktometrija    →   conductometry

Konduktometrija je volumetrijska analitička metoda u kojoj se završetak (ekvivalentna točka) određuje promjenom električne vodljivosti.

eksplozija    →   explosion

Eksplozija (lat. explodere - raspasti se), naglo proširenje volumena nekog tijela, praćeno praskom i snažnim mehaničkim učincima. Nastaje npr. pri naglom izgaranju uz razvijanje velike količine topline i plinova (kod eksploziva).

Beerov zakon    →   Beer’s law

Beerov zakon (naziva se i Beer-Lambertov zakon) daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s P_o na P. Beerov zakon može se prikazati kao

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

prostorno centrirana kubična rešetka    →   body-centered cubic lattice

Prostorno centrirana kubična rešetka (označava se sa bcc ili I), kao i sve ostale rešetke ima po jedan čvor kristalne rešetke u svakom uglu jedinične ćelije plus jedan dodatni čvor u sredini jedinične ćelije. Kristalografski vektori jedinične ćelije su a = b = c a kutovi među njima α=β=γ=90°.

Najjednostavnija kristalna struktura jeste ona koja ima po jedan atom u svakom čvoru jedinične ćelije. Jediničnoj ćeliji pripadaju dva atoma (8×1/8 + 1 = 2), a atomi popunjavaju 68 % volumena kocke. 23 metala kristaliziraju u kubičnom sustavu s prostorno centriranom rešetkom.

kalorimetrijska bomba    →   bomb calorimeter

Kalorimetrijska bomba ili točnije kalorimetar s kalorimetrijskom bombom je tip kalorimetra za mjerenje pri konstantnom volumenu koji se koristi za mjerenje topline izgaranja uzorka u čistom kisiku. Četiri osnovna dijela ovog tipa kalorimetra su:

1. čelična posuda (bomba) u kojoj se spaljuje uzorak,
2. posuda s točno poznatim volumenom vode opskrbljena miješalicom,
3. vanjska izolacijska posuda koja štiti kalorimetar od toplinskih utjecaja iz prostorije, i
4. precizni termometar kojim se mjeri promjena temperature vode u unutrašnjoj posudi.

ekstenzivno svojstvo    →   extensive property

Ekstenzivna svojstva su svojstva koja se mijenjaju promjenom količine tvari, npr. masa, volumen, dužina, naboj.

plin praskavac    →   fire-damp

Plin praskavac je smjesa od dva volumenska dijela vodika i jednog kisika; zapaljen jako eksplodira, plamen daje visoku temperaturu (2 000 °C).