KEMIJSKI RJEČNIK

Rezultati 11–20 od 74 za klor

pjenušanje → effervescence

Pjenušanje je formiranje mjehurića plina kemijskom reakcijom u tekućini. Primjer je pjenušanja otpuštanje ugljikova dioksida koji se oslobađa u obliku mjehurića plina kada se komadići vapnenca (po sastavu kalcijev karbonat) otope u razrijeđenoj kloridnoj kiselini.

zlatotopka → aqua regia

Zlatotopka (carska voda) smjesa je od jednog volumenskog dijela koncentrirane dušične kiseline (HNO₃) i tri volumenska dijela koncentrirane kloridne kiseline (HCl). Otapanje zlata u zlatotopci možemo prikazati sljedećom jednadžbom:

Au + 4H⁺ + NO₃^- + 4Cl^- →← AuCl₄^- + NO + 2H₂O

berilij → beryllium

Berilij su 1828. godine otkrili Friedrich Woehler (Njemačka) i A. B. Bussy (Francuska). Ime mu dolazi od grčkog naziva beryllos za mineral beril. Do 1957. godine u upotrebi je bio i naziv glucinum od grčke riječi glykys što znači sladak, zbog slatkastog okusa njegovih spojeva. To je polutvrdi, srebrno sivi, sjajni metal koji ne reagira s zrakom ili vodom. Otapa se u kloridnoj i sulfatnoj kiselini ali ne i u nitratnoj, bez obzira na njenu koncentraciju. Berilij i njegovi spojevi su jako otrovni, naročito ako su fino usitnjeni. Jako je toksičan i kancerogen ako se udiše ili dođe u kontakt s kožom. Minerali iz kojih se komercijalno dobiva su beril (Be₃Al₂Si₆O₁₈) i bertrandit (Be₄[H₂Si₂O₉]). Berilij je visokotehnološki metal. Koristi se kao moderator u nuklearnim reaktorima i za izradu specijalnih legura s aluminijem i bakrom.

brom → bromine

Brom je 1826. godine otkrio Antoine J. Balard (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi bromos što znači smrad. To je tamno crvena do smeđa tekućina s zagušljivim, nadražujućim parama. Podržava gorenje i jaki je oksidans. Dobro se otapa u vodi stvarajući bromnu vodu. U prirodi se nalazi skoro isključivo kao bromid. Bromne pare su otrovne. Na koži izaziva teške rane koje teško zacjeljuju. Brom se u prirodi nalazi u redovito zajedno s klorom ako natrij bromid NaBr) i magnezij bromid (MgBr₂). Dobiva se uvođenjem elementarnog klora u vodenu otopinu bromnih soli. Upotrebljava se u organskoj sintetskoj industriji i za izradu fotografskih emulzija.

kemijska promjena → chemical change

Kemijska promjena je procs koji rezultira nastankom jednog ili više novih materijala (spojeva). Sustav u kojem se odvija kemijska promjena zove se kemijski sustav. Kemijska se promjena još zove i kemijska reakcija, jedna se tvar prevodi u drugu ili u više drugih tvari. Kada se natrij i klor spajaju dajući natrijev klorid, kažemo da se dogodila kemijska reakcija.

mineralna kiselina → mineral acid

Mineralna kiselina je kiselina koja kemijskom reakcijom nastaje iz minerala, npr. kloridna kiselina se proizvodi iz natrijeva klorida, a sulfatna iz sumpora.

monodentantni ligand → monodentate ligand

Monodentantan je onaj ligand koji ima samo jedan atom koji se veže na centralni atom u kompleksu, npr. amonijak i kloridni ion su monodentantni ligandi bakra u kompleksima [Cu(NH₃)₆]²⁺ i [CuCl₆]²⁺.

murijatična kiselina → muriatic acid

Murijatična kiselina je staro ime za klorovodičnu kiselinu (HCl). Ime joj je dao Lavoisier od latinske riječi muria za salamuru (slanu vodu).

neopren → neoprene

Neopren je sintetički kaučuk koji se dobiva polimerizacijom 2-klorbuta-1,2-diena. Neopren se često upotrebljava umjesto prirodne gume na mjestima gdje se zahtijeva otpornost na kemikalije.

papir → paper

Papir su tanki listovi materijala dobiveni iz celulozne pulpe. Celuloza se dobiva iz usitnjene drvne mase ili starih tkanina, izbjeljuje klornim vapnom i suši na pokretnim sitima ili između valjaka. Uglavnom se upotrebljava kao papir za pisanje, tisak i kartonsku ambalažu.