Ugljik je poznat od davnih vremena. Ime mu potječe od latinskog naziva za ugljen - carbo. Lako izgara u prisustvu oksidansa. Javlja se u više alotropskih modifikacije, kao amorfni, grafit, dijamant i fulleren. Prirodni amorfni ugljik su razne vrste ugljena, koks i čađa. Grafit je crna, klizava krutina bez mirisa, visokog tališta i dobre električne vodljivosti. Ne tali se već sublimira na 3825 °C. Najviše se upotrebljava za proizvodnju elektroda. Dijamant je prozirna ili obojena, ekstremno tvrda krutina visokog indeksa loma. Ne vodi električnu struju a upotrebljava se kao drago kamenje i za izradu bušilica i bruseva. Četvrta alotropska modifikacija ugljika, fullerene (sačinjavaju je 60 ili 70 atoma vezanih zajedno), otkrivena je 1969. godine sublimacijom pirolitičkog grafita na niskom tlaku. U zraku dolazi kao CO2 a u stijenama kao karbonat. U prirodi se nalazi u velikim količinama kao mineralni ugljen, nastao procesom pougljenjivanja. Suhom destilacijom ugljena proizvodi se koks. Koks se upotrebljava kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji, naročito pri proizvodnji željeza. Čađa se upotrebljava kao boja i kao punilo u proizvodnji automobilskih guma. Aktivni ugljen ima veliku površinu i upotrebljava se kao adsorbens.
Nepovrativi galvanski članci su kemijski izvori istosmjerne struje u kojima su reakcije na elektrodama nepovrative.
Katoda je negativna elektroda u elektrolitičkoj ćeliji na kojoj se odvija reakcija redukcije (primanje elektrona) kad kroz ćeliju teče struja.
U primarnim ili sekundarnim člancima (baterijama ili akumulatorima) katoda je elektroda koja spontano postaje negativna tijekom pražnjenja i koja zbog toga otpušta elektrone.
U vakuumskim elektroničkim uređajima katoda emitira elektrone.
Potencijal članka (E) jest razlika elektrodnih potencijala anode i katode. Pozitivni potencijal članka kazuje da je reakcija spontana.
Negativan pol članka je onaj polučlanak u elektrokemijskom članku koji ima negativniji elektrodni potencijal.
Prenapon (η) je razlika između teorijskog potencijala članka i njegova stvarnog potencijala koji je potreban da bi se dana tvar izlučila na elektrodi pri određenoj struji. Vrijednost ovisi o elektrodnom materijalu i o gustoći struje.
Pozitivni pol je onaj polučlanak u elektrokemijskom članku koja ima pozitivniji elektrodni potencijal.
Generalić, Eni. "Inertna elektroda." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav