KEMIJSKI RJEČNIK

mineralizacija    →   mineralization

Mineralizacija je proces razgradnje organskih tvari u jednostavne anorganske spojeve, primjerice ugljikov dioksid, amonijak, nitrate, sulfate, fosfate.

smjesa    →   mixture

Smjesa je heterogena asocijacija tvari u kojoj pojedine tvari zadržavaju svoja svojstva i obično se mogu rastaviti mehaničkim postupcima. Uključuje otopine i spojeve, ali ne uključuje slitine i amalgame.

molalitet    →   molality

Molalitet (b; ranije m) komponente A jednak je omjeru količine (množine) otopljene tvari A i mase otapala.

Jedinica molaliteta je mol kg^-1.

molarna    →   molar

Označavanje s namjerom da se pokaže da je ekstenzivno fizikalno svojstvo izraženo po količini tvari, obično po molu.

molarna entalpija taljenja    →   molar enthalpy of melting

Molarna entalpija taljenja (Δ_s ^lH) promjena je entalpije pri taljenju podijeljena množinom čvrste tvari, a jednaka je dovedenoj energiji kad se taljenje odvija pri stalnom tlaku.

molarna veličina    →   molar quantity

Molarne su veličine često pogodnije za izražavanje ekstenzivnih veličina (npr. volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta itd.). Dobiju se tako da se stvarna vrijednost podijeli s količinom tvari (brojem molova). Rezultirajuća veličina naziva se molarni volumen, molarna entalpija itd.

molarni volumen    →   molar volume

Molarni volumen je volumen koji zauzima jedan mol tvari. Volumen plina, uz standardne uvjete (temperatura 0 °C i tlak 101 325 Pa), iznosi 22.4 dm³mol^-1.

molarna masa    →   molar mass

Molarna masa tvari (M) jest masa jednog mola njenih jedinki. SI jedinica za molarnu masu je kg mol^-1 a obično se upotrebljava decimalna jedinica g mol^-1.

Molarna masa je brojčano jednaka relativnoj atomskoj masi, odnosno relativnoj molekularnoj masi.

Neelova temperatura    →   Neel temperature

Néelova temperatura (T_N) je kritična temperatura iznad koje antiferromagnetna tvar postane paramagnetična. Fenomen je tridesetih godina dvadesetog stoljeća pronašao francuski fizičar L.E.F. Néel (1904.-2000.).

Nernstov zakon razdjeljenja    →   Nernst’s division law

Nernstov zakon razdjeljenja kaže da se tvar raspodjeljuje između dva otapala tako da je omjer koncentracija te tvari pri nekoj temperaturi stalan, uz uvjet da se u oba otapala tvar nalazi u istom molekularnom obliku. Koeficijent razdjeljenja odnos je koncentracija tvari u otapalima A i B na određenoj temperaturi.

Pojava razdjeljenja iskorištava se za ekstrakciju tvari.