KEMIJSKI RJEČNIK

molekula    →   molecule

Molekule su najmanje čestice koje imaju svojstva dotičnog spoja. Molekule nastaju spajanjem kemijskim vezama dvaju ili više atoma u veće čestice. Ako se spajaju atomi različitih elemenata, nastaju kemijski spojevi.

neutrino    →   neutrino

Neutrino je subatomska čestica bez električnog naboja i mase jednake nuli (ili vrlo bliske nuli).

neutron    →   neutron

Neutroni su sastavni dijelovi atomske jezgre. Različit broj neutrona u istovrsnim atomima uzrokuje pojavu izotopije. Neutroni su čestice bez električnog naboja čija masa (m_n) iznosi 1.675×10^-27 kg.

nominalno    →   nominal

Nominalno se koristi za opis procesa kod kojeg nije zajamčena 100 % točnost. Na primjer, pješčani filtri se prodaju kao filtri nominalne vrijednosti od 10 μm, što znači da će filtrirati većinu čestica veličine 10 μm i većih, ali ipak ne sve. Filtar za koji se jamči da će filtrirati sve čestice veličine 10 μm i veće zvao bi se apsolutnim.

halogeni elementi    →   halogens

U 17. skupinu periodnog sustava spadaju fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I) i astat (At). Zajedničkim imenom nazivaju se halogenima (oni koji tvore soli) zbog toga što izravno s metalima daju soli. U vanjskoj ljusci imaju 7 elektrona pa su izrazito elektronegativni. Reagiraju sa skoro svim metalima i mnogim nemetalima. Reaktivnost im opada porastom atomske mase. Halogeni imaju jak neugodan miris i gore sjajnim plamenom.

U elementarnom stanju halogeni elementi prave dvoatomne molekule. Kako raste volumen atoma, rastu i Van der Waalsove privlačne sile. Tako su pri sobnoj temperaturi fluor i klor plinovi, brom tekućina, a jod i astat čvrste tvari.

vodik    →   hydrogen

Vodik je 1766. godine otkrio Sir Henry Cavendish (Engleska). Ime mu je dao Lavoisie od grčkih riječi hydro što znači voda i genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa, netopljiv u vodi. Lako difundira kroz sve materijale. Zapaljiv je i pravi eksplozivne smjese u zraku. Zapaljen na zraku gori svijetlim vrućim plamenom dajući vodenu paru. Na povišenoj temperaturi lako se spaja s kisikom, sumporom i halogenim elementima. Procjenjuje se da 90 % svih atoma, odnosno skoro 3/4 mase svemira, otpada na vodik. Sve zvijezde, pa i Sunce, sastavljene su uglavnom od vodika (w>90 %). Vodik se u prirodi rijetko nalazi u elementarnom stanju, samo u višim slojevima atmosfere ili u vulkanskim plinovima. Uglavnom je vezan u spojevima od kojih su najrašireniji voda (H₂O), amonijak (NH₃) i razni organski spojevi. Čisti vodik se najčešće dobiva elektrolizom vode. Laboratorijski se dobiva reakcijom sulfatne kiseline i elementarnog cinka. Industrijski se dobiva prevođenjem vodene pare preko užarenog koksa. Upotrebljava se za sintezu amonijaka, hidriranje ugljena i ulja, proizvodnju kloridne kiseline i kao redukcijsko sredstvo.

izoelektrična točka    →   isoelectric point

Izoelektrična točka (pI ili IEP) je pH otopine ili disperzije pri kojem je neto naboj molekule ili koloidne čestice jednak nuli. U izoelektričnoj točki aminokiseline ne putuju prema elektrodama pod utjecajem električnog polja. Neto naboj (algebarska suma svih nabijenih skupina prisutnih u dipolarnom ionu) aminokiselina, peptida i bjelančevina ovisi o pH vrijednosti otopine. Ispod izoelektrične točke aminokiseline adiraju protone i stvaraju katione a iznad izoelektrične točke se pretvaraju u anione. Primjerice, alanin može imati naboj +1, 0 ili -1 ovisno o pH vrijednosti medija u kojem je otopljen.

nukleofil    →   nucleophile

Nukleofili su čestice (teže prema jezgri, nukleusu) koje imaju nevezani elektronski par. Mogu biti negativno nabijeni ioni ili neutralne molekule.

materijalna točka    →   point-like object

Materijalna točka je naziv za objekt (tijelo), uobičajen u kinematici. Dimenzije objekta kojeg zovemo materijalnom točkom, česticom ili sitnim tijelom možemo zanemariti pri proučavanju njegova gibanja.

Rayleighovo rasipanje    →   Rayleigh scattering

Rayleighovo rasipanje je raspršivanje svjetla na česticama koje su mnogo manje od valne duljine svjetla.