KEMIJSKI RJEČNIK

alkalijski metal    →   alkali metal

Alkalijski metali su elementi 1. skupine periodnog sustava: litij (Li), natrij (Na), kalij (K), rubidij (Rb), cezij (Cs) i francij (Fr).. Imaju malu gustoću i toliko su mekani da se mogu rezati nožem. Svi su metali i burno reagiraju s vodom razvijajući toplinu i vodik. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Jednovalentni su i gotovo sve njihove soli lako su topljive u vodi. Grade jake baze koje potpuno disociraju na ione. Pridjev alkalni daje se svim tvarima s jako izraženim lužnatim osobinama.

zemnoalkalijski metal    →   alkaline earth metal

Zemnoalkalijski metali su elementi 2. skupine periodnog sustava: berilij (Be), magnezij (Mg), kalcij (Ca), stroncij (Sr), barij (Ba) i radij (Ra). U vanjskoj ljusci imaju dva elektrona i uglavnom se pojavljuju u oksidacijskom stanju +2. Svi su metali male gustoće i vrlo reaktivni iako manje od alkalijskih metala. Reaktivnost im raste porastom atomske mase. Berilijev hidroksid je praktično netopljiv u vodi a topljivost ostalih hidroksida raste s porastom atomske mase metala. Nazvani su zemnoalkalijskim jer vodene otopine njihovih oksida ("zemlje") imaju lužnatu (alkalnu) reakciju.

alfa-čestica    →   alpha particle

Alfa-čestice su jezgre helijevih atoma (imaju masu 4, a naboj +2). Domet u zraku im je od 2 cm do 9 cm, ovisno o vrsti radioaktivnog izotopa koji ih emitira. Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe alfa-čestica, onda nastaje novi element koji ima za dvije jedinice manji redni broj i za četiri jedinice manju atomsku masu od elementa iz kojeg je nastao, primjerice:

Struja alfa-čestica naziva se alfa-zračenje.

AMU    →   AMU

AMU (atomic mass unit) je unificirana atomska jedinica mase (u) koja odgovara 1/12 mase nuklida ¹²C. Pogodna je za mjerenje mase atoma i molekula i iznosi 1.66 033×10^-27 kg. Stari naziv za ovu jedinicu je dalton (d).

auksokromna grupa    →   auxochrome

Auksokromne grupe (grč. rasti + boja) su organski radikali (atomske grupe) koji omogućavaju obojenim tvarima da se mogu upotrebljavati kao tehničke boje, npr. grupe -OH, -NH₂.

Avogadro, Amadeo    →   Avogadro, Amadeo

Amadeo Avogadro (1776-1856) talijanski je kemičar i fizičar koji je predložio točno molekularno objašnjenje Gay-Lussacovog zakona. Njegov rad omogućio je jednostavan način određivanja atomske i molekularne mase plinova. Objavio je teoriju o kretanju čestica plinova koja je poznata kao Avogadrov zakon.

benzen    →   benzene

Benzen (benzol), C₆H₆, najjednostavniji je aromatski ugljikovodik, lako hlapiva tekućina karakteristična mirisa, vrelišta 80 °C, netopljiva u vodi, topljiva u benzinu, alkoholu i eteru. Gori jako čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Pare su mu vrlo otrovne.

Njemački kemičar Friedrich August Kekulé je, 1865., predložio strukturu molekule benzena kao heksagonalni prsten koji se sastoji od šest atoma ugljika s naizmjeničnim jednostrukim i dvostrukim ugljik-ugljik vezama. Takva struktura kaže da bi benzen trebao biti vrlo reaktivan ali to nije slučaj. Mi danas znamo da je struktura benzena doista šesterokutna, kod koje su sve C-C veze jednake i čija se duljina nalazi između onih za jednostruku i dvostruku vezu. To je objašnjeno time da se π-orbitale susjednih ugljikovih atoma preklapaju i tvore delokaliziranu molekulsku orbitalu koja se proteže oko prstena, dajući mu dodatnu stabilnost i sukladno tomu smanjenu reaktivnost. To je razlog zašto se strukturna formula benzena predstavlja kao šesterokut s krugom u sredini koji predstavlja delokalizirane elektrone.

beta-čestica    →   beta particle

Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.

Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:

konjugirana veza    →   conjugated bond

Konjugirane veze opisuju promjenjivi uzorak dvostrukih i jednostrukih ili trostrukih i jednostrukih veza u molekuli. U takvoj molekuli prisutna je delokalizacija elektrona u pi orbitalama ugljikovih atoma vezanih jednostrukom vezom.

kozmičke zrake    →   cosmic rays

Kozmičke zrake su čestice izvanredno velike energije od 10¹⁵ eV do 10¹⁷ eV, koje dolaze na Zemlju iz svemira kao produkt nuklearnih reakcija u zvijezdama. Kozmičke zrake sastoje se od izvanredno brzih protona i jezgara težih atoma. U nuklearnim reakcijama s atomskim jezgrama u atmosferi promijene se pa na Zemljinu površinu stižu kao nuklearne čestice, elektroni i fotoni.