Nemetali su elementi koji ne pokazuju metalna svojstva (slabi su vodiči topline i električne struje, ne daju se kovati itd.). Njihove se molekule uglavnom sastoje od kovalentno vezanih atoma osim kod idealnih plinova koji su monoatomni.
Smješteni su skroz desno u periodnom sustavu. Oksidi nemetala otapanjem u vodi daju kiseline. Nemetali imaju skoro popunjenu vanjsku ljusku s elektronima i lako se spajaju jedan s drugim ili s metalima. Kod mnogih elemenata ove grupe susrećemo alotropiju.
Nuklearni reaktori su postrojenja koja su projektirana za proizvodnju električne energije. Lančana reakcija fisibilnog materijala (uranij-235 ili plutonij-239) provodi se kontinuirano i pod kontrolom. Od sekundarnih neutrona samo jedan jedini smije izazvati daljnje cijepanje.
Osnovni dijelovi nuklearnog reaktora jesu:
Nukleotidi su osnovne strukturne jedinice nukleinskih kiselina. Sastoje se od dušične baze izvedene iz pirimidina ili purina, pentoze, šećera s pet ugljikovih atoma i fosfata. Skupina od tri nukleotida naziva se kodon.
Pravilo okteta kaže da se kemijska svojstva elemenata redovito ponavljaju s porastom atomske mase i da su svojstva svakog osmog elementa slična. Budući da svi plemeniti plinovi osim helija imaju po osam elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, takva se stabilna elektronska konfiguracija zove pravilo okteta. U kemijskim reakcijama atomi elemenata imaju tendenciju da reagiraju na način da postignu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina koji im je najbliži u periodnom sustavu elemenata. Postoji mnogo iznimaka ovog pravila.
pH je negativni logaritam množinske koncentracije vodikova iona (točnije aktiviteta) izražen u molovima po litri:
Poveća li se kiselost otopine za jednu pH jedinicu, koncentracija H+ iona poveća se 10 puta. Kisele otopine imaju pH manji od 7 a lužnate veći od 7, dok je otopina koja ima pH 7 neutralna.
Fotokemijske reakcije one su reakcije koje se odvijaju pod utjecajem svjetlosti, odnosno pod utjecajem ultraljubičastog, vidljivog i infracrvenog dijela spektra. Na neki sustav može djelovati samo ono zračenje koje taj sustav apsorbira. Fotokemijske reakcije su primjerice fotosinteza, nastajanje fotografije, nastajanje fozgena, nastajanje klorovodika itd.
Pipete su staklene cijevi koje su na oba kraja sužene u uske otvorene cijevi. Prema izvedbi i upotrebi razlikujemo dvije vrste pipeta: prijenosne i graduirane.
Prijenosne (pune, trbušaste, volumetrijske) pipete upotrebljavaju se u volumetrijskoj analizi kada je potrebno točno uzeti manji volumen otopine uzorka ili reagensa. Gornja cijev prijenosne pipete ima na sebi prstenastu oznaku (marku) koja nam označava njen nazivni volumen. Oznaka temperature ima prefiks TD (to deliver) ili Ex (lat. iz) što znači da je pipeta baždarena na istjecanje ili izlijevanje tekućine. Usisavanjem (ustima, propipetom ili vodenom sisaljkom) povuče se tekućina malo iznad oznake i otvor pipete zatvori vrškom kažiprsta. Obriše se vanjska stjenka pipete i laganim popuštanjem kažiprsta tekućina se ispusti do oznake. Oznaka mora biti tangenta na donji rub meniskusa tekućine. Pipeta se prazni tako da maknemo kažiprst i pustimo da tekućina slobodno isteče, sačekamo još 15 s i na kraju lagano povučemo vrhom pipete po stjenci posude. Zabranjeno je ispuhivati pipetu.
Graduirane pipete imaju skalu razdijeljenu na jedinice i desetinke mililitra. Zbog svog širokog vrata manje su precizne od prijenosnih pipeta i koriste se pri uzimanju volumena otopina čija točnost ne mora biti velika. Pune se kao i prijenosne a volumen se može postupno otpuštati.
Plazma je visoko ionizirani plin u kojem je naboj elektrona uravnotežen s nabojem pozitivnih iona, tako da je sustav u cjelini električno neutralan. Plazma se stvara na način da se plinovi izlažu električnom ili elektromagnetskom polju pri niskom tlaku. U proizvodnji poluvodiča koristi se za graviranje (jetkanje) i deponiranje tankog filma (ekscitirano stanje je čini vreoma reaktivnom). U svakidašnjem životu plazma se koriste za dobivanje svjetla u žaruljama, neonkama i plavim klopkama za kukce.
Polimer je tvar sastavljena od molekula visoke relativne molekularne mase čija se struktura sastoji od višestruko ponavljanih jedinica niske relativne molekularne mase (monomera). Broj monomera je velik i često nije točno poznat. Jedna molekula polimera naziva se makromolekula. Polistiren je lagani i čvrsti materijal dobiven polimerizacijom stirena (vinil benzena).
Generalić, Eni. "Gaussov sustav jedinica." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav