KEMIJSKI RJEČNIK

kapajuća živina elektroda    →   dropping mercury electrode

Kapajuća živina elektroda (KŽE ili DME) radna je elektroda koja se koristi u polarografiji. Kod ove elektrode živa kontinuirano kapa iz spremnika kroz kapilaru (unutarnjeg promjera 0.03 do 0.05 mm) u otopinu. Optimalni razmak između dvije kapi za većinu analiza iznosi između 2 i 5 s. Jedinstvena prednost upotrebe KŽE kao radne elektrode je stalna obnova elektrodne površine pa elektrodni proces uvijek teče na čistoj površini konstantnog sastava.

električni dvosloj    →   electrical double layer

Električni dvosloj predstavlja strukturu naboja koji se akumulira uz elektrodnu površinu kada se elektroda uroni u elektrolitnu otopinu. Višak naboja na elektrodnoj površini kompenzira se viškom iona suprotnog naboja na strani otopine. Količina naboja funkcija je elektrodnog potencijala. Ovakva struktura predstavlja u biti kondenzator. Postoji nekoliko teorijskih modela koji opisuju strukturu dvosloja. Tri najčešća jesu Helmholtzov, Gouy-Chapmanov i Gouy-Chapman-Sternov model.

neelektrolit    →   nonelectrolyte

Neelektroliti su tvari koje u otopinama ne disociraju na ione i koje ne provode električnu struju.

osmoza    →   osmosis

Osmoza je proces difuzije otapala kroz polupropusnu opnu iz otopine niže koncentracije u otopinu više koncentracije. Otapalo će putovati sve dok se koncentracije ne izjednače. Tlak koji se mora dovesti na koncentriraniju stranu da zaustavi tok otapala naziva se osmotski tlak.

ozonid    →   ozonide

Ozonidi su eksplozivni organski spojevi većinom uljaste tekućine neugodna mirisa. Nastaju ozonizacijom nekih zasićenih spojeva i važni su za utvrđivanje strukture.

parfem    →   perfume

Parfemi su smjese ili alkoholne otopine prirodnih ili umjetnih hlapljivih tvari ugodna mirisa. Obično sadrže biljna eterična ulja ili njima srodne estere, etere, aldehide i ketone.

precipitat    →   precipitate

Precipitat ili talog netopljiva je čvrsta tvar nastala reakcijom u otopini. Primjerice, kada se otopina srebrovog nitrata doda u otopinu natrijeva klorida istaloži se netopljivi srebrov klorid.

elektrokemijski članak    →   electrochemical cell

Elektrokemijski članak jest članak u kojem se pri odvijanju kemijske reakcije kemijska energija pretvara u električnu ili obrnuto. Sastoji se od dvije elektronski vodljive faze (metal ili poluvodič) koje se zovu elektrode, međusobno povezane ionski vodljivom fazom (vodene i nevodene otopine elektrolita, taline ili ionski vodljive čvrste tvari).

Pri svom prolazu kroz članak struja se mora mijenjati iz elektronske u ionsku i ponovo u elektronsku. Ove promjene vrste vodljivosti popraćene su oksido-redukcijskim reakcijama. Reakcije oksidacije i redukcije se odvijaju istovremeno, ali su prostorno odijeljene, a elektroda na kojoj se zbiva reakcija oksidacije zove se anoda, a elektroda na kojoj se zbiva redukcija jest katoda.

elektroda prvog reda    →   electrode of the first kind

Elektrode prvog reda jesu metalne elektrode uronjene u otopinu vlastitih iona (npr. srebro uronjeno u otopinu srebrova nitrata). Ravnotežni potencijal je funkcija koncentracije (točnije aktiviteta) metalnih kationa u otopini (vidi Nernstova jednadžba za elektrodni potencijal).

elektroda drugog reda    →   electrode of the second kind

Elektrode drugog reda jesu metalne elektrode kojima je ravnotežni potencijal funkcija koncentracije aniona u otopini. Primjer su srebro/srebrov klorid i kalomelova elektroda. U obiju je elektroda metal prekriven svojom teško topljivom soli i uronjen u otopinu koja sadrži isti anion kao i teško topljiva sol. Na taj način je koncentracija kationa metala, odnosno elektrodni potencijal, određena koncentracijom aniona preko produkta topljivosti teško topljive soli.