KEMIJSKI RJEČNIK

molarna entalpija isparavanja    →   molar enthalpy of evaporation

Molarna entalpija isparavanja (Δ_l ^gH) promjena je entalpije pri isparavanju podijeljena množinom tekućine, a jednaka je dovedenoj toplinskoj energiji kad se isparavanje odvija pri stalnom tlaku, Δ_l ^gH=Q.

Hessov zakon    →   Hesse’s law

Zakonitost termokemijskih pojava otkrio je 1840. ruski kemičar švicarskog porijekla Germain Henri Hess (1802.-1850.). Njegov zakon glasi: Reakcijska toplina neke kemijske promjene ne ovisi o putu kojim reakciju vodimo, već samo o početnom i konačnom stanju sustava. Hessov zakon poznat je i kao zakon o stalnosti zbroja toplina reakcije.

Na primjer, eksperimentalno je određena entalpija oksidacije grafita u ugljikov dioksid i ugljikova monoksida u ugljikov dioksid. Zbog ravnoteže

nije moguće odrediti entalpiju oksidacije grafita u ugljikov monoksid. Međutim, reakcijska toplina te reakcije može se izračunati primjenom Hessovog zakona.

ionizacija    →   ionisation

Ionizacija je nastajanje iona. Određena molekula ionizira u otopini, npr. kiselina ionizira kada se otopi u vodi.

Prijelaz elektrona također može izazvati ionizaciju, npr. natrij i klor reagiraju prijenosom valentnog elektrona s natrija na klor te tako nastaju ioni od kojih se sastoji kristalna rešetka natrijeva klorida.

molarna veličina    →   molar quantity

Molarne su veličine često pogodnije za izražavanje ekstenzivnih veličina (npr. volumena, entalpije, toplinskog kapaciteta itd.). Dobiju se tako da se stvarna vrijednost podijeli s količinom tvari (brojem molova). Rezultirajuća veličina naziva se molarni volumen, molarna entalpija itd.

Peltierov efekt    →   Peltier effect

Peltierov efekt je apsorpcija ili stvaranje topline (ovisno o smjeru struje) koji se događa kada električna struja prolazi kroz spoj dvaju materijala.

piroliza    →   pyrolysis

Piroliza je razgradnja neke tvari pod utjecajem topline, npr. suha destilacija.

racemizacija    →   racemisation

Racemizacija je proces konverzije, toplinom ili kemijskom reakcijom, optički aktivnog spoja u optički neaktivni oblik koji sadrži 50 % ljevokretnog i 50 % desnokretnog optički aktivnog izomera (enantiomera).

radijacija    →   radiation

Radijacija je proces prijenosa topline u obliku elektromagnetskih valova. Može se odvijati u tvari, ali i u vakuumu. Uvijek kada se elektromagnetno zračenje emitira ili apsorbira, dolazi do prijenosa topline. Ovo je upotrijebljeno kod infracrvenih grijača, u mikrovalnim pećnicama, kod laserskog rezanja metala i sl.

litosfera    →   lithosphere

Litosfera je čvrsti, vanjski sloj planete Zemlje koji se sastoji od kore i čvrstog dijela plašta. Litosfera se od astenosfere (toplinom omekšanog dijela plašta) ne razlikuje po sastavu već samo u plastičnosti. Litosfera pluta na astenosferi.

Litosfera nije kontinuirana već je razbijena u nekoliko većih zasebnih čvrstih blokova ili ploča, koje se kreću neovisno jedan od druge. Ovo pomicanje litosfernih ploča po astenosferi opisano je kao kretanje tektonskih ploča. Kada se susretnu oceanska i kontinentalna ploča, teža oceanska ploča (sastoji se uglavnom od bazalta, specifične težine oko 3.0 ili periodita, specifične težine oko 3.3) podvlači se pod lakšu kontinentalnu ploču (sastoji se uglavnom od granita, specifične težine oko 2.7).

luminiscencija    →   luminescence

Luminiscencija (latinski lumen znači svjetlo) je zajednički naziv za pojave emisije elektromagnetskog zračenja (UV, vidljivog ili IR) atoma ili molekula kao posljedica prijelaza elektrona iz pobuđenog u niže energetsko stanje, obično u osnovno stanje. Kako se pojava svijetljenja odvija bez zračenja topline naziva se i hladno svjetlucanje. Može biti izazvana kemijskim procesom (kemoluminiscencija), biološkim procesom (bioluminiscencija), djelovanjem alfa i ß-zraka (radioluminiscencija), svjetlosti (fotoluminiscencija), električne struje (elektroluminiscencija), topline (termoluminiscencija), mrvljenjem (triboluminiscencija) i sl.

S obzirom na trajanje sekundarnog zračenja luminescencija se dijeli na:

1. fluorescenciju - traje samo dok djeluje pobuda
2. fosforescenciju - sekundarno zračenje traje i nakon prestanka pobude.