KEMIJSKI RJEČNIK

količinski udio    →   amount fraction

Količinski ili množinski udio, x_A, (y za plinske smjese) omjer je količine otopljene tvari (n_A) i zbroja količina svih tvari (n_i) u otopini. Količinski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million).

anhidrid    →   anhydrous

Anhidridi (bez vode) su minerali koji ne sadrže kristaliziranu vodu. Na primjer, zagrijavajem bakrova(II) sulfata pentahidrata (CuSO₄•5H₂O) nastaje anhidrid bakrov(II) sulfat (CuSO₄). Anhidridi mogu nastati i kada se jednoj ili većem broju molekula kiseline, soli ili (rjeđe) baze oduzme jedna ili više molekula vode. Npr. sumporni trioksid SO₃ je anhidrid sumporne kiseline H₃SO₄.

atom    →   atom

Atom (grč. nedjeljiv) je najsitnija čestica kemijskog elementa koja se kemijskim putem ne može dalje rastavljati. Rutherford-Bohrov model prikazuje atom kao pozitivno nabijenu jezgru veličine oko 10^-14 m sastavljenu od protona (pozitivnih čestica) i neutrona (neutralnih čestica) oko koje kruže negativno nabijeni elektroni. Broj protona i elektrona jednak je tako da je atom električki neutralna čestica. Promjer atoma je oko 10^-10 m.

Braunovo gibanje    →   Brownian motion

Braunovo gibanje je kontinuirano slučajno gibanje malih čvrstih čestica suspendiranih u fluidu uzrokovano njihovim sudaranjem s molekulama fluida. Tu je pojavu prvi opazio britanski botaničar R. Brown (1773.-1858.) proučavajući čestice peluda. Ovaj je efekt vidljiv i na česticama dima suspendiranim u zraku.

puferski kapacitet    →   buffer capacity

Puferski kapacitet broj je molova jake kiseline ili jake lužine potreban da se promijeni pH 1 dm³ otopine pufera za jednu pH jedinicu.

izjednačavanje kemijske jednadžbe    →   chemical equation equalization

Izjednačavanje kemijske jednadžbe je određivanje vrijednosti stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata u kemijskoj jednadžbi na način da broj atoma svakog elementa bude jednak prije i poslije reakcije.

klorocitet    →   chlorosity

Klorocitet je količina halida (klorida, bromida i jodida) određena volumetrijskom metodom na isti način kao i klorinitet, osim što je izražena u gramima po litri (g/L) morske vode.

beta-čestica    →   beta particle

Beta-čestice su nabijene čestice s masom koja je 0.0005 mase protona. Izlijeću iz jezgre s energijom od 0 MeV do 4 MeV. Domet je beta-čestica oko 10 m ali im je sposobnost ionizacije osjetno manja od alfa-čestica.

Ako iz jezgre radioaktivnog elementa izađe beta-čestica, nastaje novi element kojem se redni broj poveća za jedan a atomska masa mu ostane nepromijenjena. Primjerice raspadom ugljika-14 nastaje dušik-14, elektron i antineutrino:

bidentatni ligand    →   bidentate ligand

Bidentatni ili dvozubi ligandi imaju dva donorska atoma s nepodijeljenim elektronskim parovima koji se mogu vezati s dvije koordinacijske veze na centralni atom. Primjer bidentatnog liganda je etilendiamin. Jedna molekula etilendiamina formira dvije veze s metalnim ionom. Tako se na centralni atom s kordinacijskim brojm 4 vežu dvije molekule etilendiamina a na onaj s koordinacijskim brojem 6 tri molekule.

mjed    →   brass

Mjed je legura bakra i cinka sa sadržajem cinka od 5 % do 40 % koja je poznata od pretpovijesnih vremena, davno prije otkrića cinka. Proizvodila se taljenjem bakra s kalaminom, cinkovom rudom. Kovkost mjedi dostiže maksimum s oko 30 % cinka a vlačna čvrstoća s 45 % iako ova svojstva jako ovise o mehaničkoj i toplinskoj obradi legure. Otporna je na koroziju i od nje se izrađuju različiti ukrasni predmeti, muzički instrumenti, ventili i adapteri za vodovodne cijevi, vijci i sl.

Čistim binarnim legurama bakra i cinka dodaju se često i drugi elementi, kao npr. olovo radi bolje mehaničke obradivosti. Dodatkom aluminija, željeza i mangana dobiva se visokokvalitetna mjed velike čvrstoće i otpornosti na koroziju. Mjed koja sadrži do 2 % kositra otporna je na koroziju u morskoj vodi i često se koristi u brodogradnji.