KEMIJSKI RJEČNIK

močvarni plin    →   swamp gas

Močvarni plin je plin koji nastaje truljenjem organskih tvari bez pristupa zraka, npr. na dnu močvara. Glavni sastojak močvarnog plina je metan (CH₄).

Contat-Gockelov ventil    →   Contat-Gockel’s valve

Contat-Göckelov ventil služi za održavanje inertne atmosfere u tikvici. U ventil se ulije toliko zasićene otopine natrijeva hidrogenkarbonata (NaHCO₃) da kraj cjevčice bude prekriven. Otopina u ventilu čuva sadržaj tikvice od utjecaja kisika iz zraka. Ako se u tikvici stvori podtlak (kada se tikvica ohladi), u nju ulazi otopina iz lijevka i u reakciji hidrogenkarbonata s kiselinom razvija se CO₂ koji ispuni tikvicu.

Otopina iz lijevka ulazit će u tikvicu sve dotle dok se tlak CO₂ u tikvici ne izjednači s vanjskim tlakom.

bakar    →   copper

Bakar je poznat od davnih vremena (~5000. godine prije Krista). Ime mu dolazi od latinske riječi za otok Cipar - Cyprium. To je svijetlo crvenkasti, sjajni metal. Relativno je mekan, ali žilav i savitljiv. Dobro vodi toplinu i električnu struju. Na zraku je stabilan, ali dužim stajanjem dobije zelenu patinu. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. U prisutnosti kisika iz zraka otopit će se i u razrijeđenoj sulfatnoj kiselini i koncentriranoj kloridnoj kiselini. Bakar se u prirodi nalazi i elementaran, ali se pretežno javlja kao halkopirit (Cu₂S·Fe₂S₃), halkozin (Cu₂S), kovelin (CuS), kuprit (Cu₂O), malahit (CuCO₃·Cu(OH)₂), azurit (2CuCO₃·Cu(OH)₂) i bornit (Cu₅FeS₄). Oko pola proizvodnje bakra upotrebljava se za izradu vodiča električne struje. Zbog dobre toplinske vodljivosti od njega se izrađuju kotlovi, grijači i razni izmjenjivači topline. Važno područje primjene bakra je dobivanje legura, u prvom redu mjedi ili mesinga (Cu-Zn-legura) i bronce (Cu-Sn-legura).

kriogenski fluid    →   cryogenic fluid

Kriogenski fluidi upotrebljava se za postizanje niskih temperatura. Njegovim naglim isparavanjem postižu se kriogenske temperature, obično ispod -150 °C. Najčešći kriogenski fluid koji se koristi u laboratoriju jest tekući dušik (-196 °C). Oblak koji se stvara pri radu s tekućim dušikom nastaje kondenziranjem vodene pare iz zraka. Osim tekućeg dušika upotrebljavaju se još i tekući helij (-269 °C), vodik (-253 °C), argon (-186 °C), kisik (-183 °C) i metan (-161 °C).

kaljenje    →   tempering

Kaljenje je ubrzano hlađenje metala (obično čelika) s pogodne povišene temperature, čime se mijenjaju njegova svojstva, npr. čelik postaje tvrđi. Ovo se općenito postiže uranjanjem metala u vodu, ulje, otopinu polimera ili soli iako se ponekad koristi i hlađenje u struji zraka.

Tyndallov efekt    →   Tyndall’s effect

Tyndallov efekt je raspršivanje svjetlosti na česticama koloida. Ta se pojava može vidjeti kad u tamnu sobu kroz rupicu uđe zraka svjetlosti. U zraci svjetla vidi se svjetlucanje pojedinih čestica prašine koloidnih dimenzija.

gornja granica zapaljivosti    →   upper flammable limit

Gornja granica zapaljivosti je najviša koncentracija zapaljivih plinova ili para koja u smjesi sa zrakom može dovesti do izgaranja i eksplozije. Iznad te granice plinovi se neće zapaliti u kontaktu sa sredstvom za paljenje.

kriogena frakcinacija    →   cryogenic fractionation

Kriogena frakcinacija proces je odvajanja plinova na način da ih se ohladi dok ne prijeđu u tekuće stanje. Ovom se metodom koriste velike kompanije pri proizvodnji tekućih plinova kao što su tekući kisik, tekući dušik itd. Plinovi imaju različitu točku vrenja (temperatura pri kojoj prelaze iz tekućeg stanja u plinovito): kisik vrije pri -183 °C, a dušik pri -195.8 °C. Znači ako zrak ohladimo, na-183 °C odvojiti će se kisik kao tekućina a dušik će ostati u plinovitoj fazi.

sredstva za sušenje    →   desiccant dryers

Sredstva za sušenje jesu kemikalije, kao što su silikagel ili aktivna glina, koje mogu ukloniti i zadnje tragove vlage iz zraka adsorbcijom vlage na svoju površinu. Glavna razlika između različitih sredstava za sušenje je njihova regeneracija. Postoje tri načina za regeneraciju sredstva za sušenje: suhim zrakom, unutrašnjim ili vanjskim grijačima ili toplinskom pumpom.

eksikator    →   desiccator

Eksikator je staklena posuda sa suhom atmosferom zbog prisutnosti nekog sredstva koje upija vlagu. Upotrebljava se za čuvanje uzoraka, reagensa ili taloga od vlage iz zraka. Kao sredstvo za sušenje obično se koristi bezvodni kalcijev klorid (CaCl₂).