Kemijska energija je energija uskladištena u tvarima, a prenosi se tijekom kemijske reakcije.
Amfoterne tvari su tvari koje ovisno o uvjetima mogu djelovati kao kiseline ili kao baze. Tako će se aluminijev hidroksid u reakciji s kiselinama ponašati kao lužina
a u reakcijama s lužinama kao kiselina
Ako se kutna brzina tijela promijeni od neke početne vrijednosti ωp, koju ima u početnom trenutku tp do konačne ωk, koju ima u trenutku tk, srednja kutna akceleracija tijela definira se kao kvocijent promjene kutne brzine, Δω, i vremenskog intervala, Δt, u kojemu je ta promjena nastala:
Trenutačna kutna akceleracija, α, dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne akceleracije kad se Δt približava nuli:
SI jedinica za kutnu akceleraciju je s-2.
Moment količine gibanja je fizikalna veličina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju translacije definira količina gibanja tijela).
Moment količine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke određene osi jednak je:
gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a ω je kutna brzina tijela.
Moment količine gibanja može se definirati i za materijalnu točku s obzirom na određeno ishodište (materijalna točka ne mora se pritom gibati po kružnici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne točke definiran s obzirom na to ishodište kao:
gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodišta.
Kemijski simboli su skraćeni način prikazivanja elemenata u formuli ili jednadžbi. Svaki simbol predstavlja jedan atom i obično sadrži prva dva slova grčkog ili latinskog naziva elementa.
Kemiluminiscencija je oslobađanje energije tijekom kemijske reakcije u obliku elektromagnetskog zračenja.
Kondenzacijska polimerizacija je reakcija polimerizacije u kojoj monomeri tvore polimer uz gubljenje malih molekula kao što je voda.
Kozmičke zrake su čestice izvanredno velike energije od 1015 eV do 1017 eV, koje dolaze na Zemlju iz svemira kao produkt nuklearnih reakcija u zvijezdama. Kozmičke zrake sastoje se od izvanredno brzih protona i jezgara težih atoma. U nuklearnim reakcijama s atomskim jezgrama u atmosferi promijene se pa na Zemljinu površinu stižu kao nuklearne čestice, elektroni i fotoni.
Kritična masa najmanja je masa tvari fisibilnog materijala (235U or 239Pu) koja može izazvati nekontroliranu lančanu reakciju. Kritična masa čistog 239Pu je oko 4.5 kg a 235U oko 15 kg.
Generalić, Eni. "Jednadžba brzine reakcije." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav