KEMIJSKI RJEČNIK

elektroorganske reakcije    →   electroorganic reaction

Elektroorganske reakcije su organske reakcije koje se odvijaju u elektrolitičkoj ćeliji. Koriste se za sintezu spojeva koje je inače teško proizvesti uobičajenim načinima, npr. Kolbeova sinteze alkana.

plin praskavac    →   fire-damp

Plin praskavac je smjesa od dva volumenska dijela vodika i jednog kisika; zapaljen jako eksplodira, plamen daje visoku temperaturu (2 000 °C).

henri    →   henry

Henri (H) je izvedena SI jedinica za induktivnost (L). Definirana je induktivnošću strujnog kruga u kojemu struja jakosti jedan amper uzrokuje magnetski tok jedan veber (H = V·s/A). Ime je dobila u čast američkog fizičara Josepha Henrya (1797.-1878.).

hidrofilan    →   hydrophilic

Hidrofilna tvar ima jaku težnju za vezanjem ili upijanjem vode, i rezultat mu je bujanje i tvorba reverzibilnih gelova. Ovo je svojstvo karakteristično za ugljikohidrate.

krom    →   chromium

Krom je 1797. godine otkrio Louis-Nicholas Vauquelin (Francuska). Ime je dobio od grčke riječi chroma što znači boja zbog obojenosti svojih spojeva. To je plavo-bijeli do srebrno sivi, sjajni metal. Jako je tvrd i krt i može se ispolirati do visokog sjaja. Ne otapa se ni u nitratnoj kiselini ni u zlatotopci ali se otapa u vrućoj kloridnoj i sulfatnoj kiselini. Spojevi kroma(VI) su toksični i kancerogeni. Kromit (FeO·Cr₂O₃) je jedina važna ruda kroma. Redukcijom kromita u električnim pećima s ugljikom nastaje ferokrom. Ferokrom se upotrebljava za legiranje čelika. Čelici s malo kroma imaju veliku tvrdoću i čvrstoću, a s većom količinom kroma dobivaju se nehrđajući čelici. Mnogo se upotrebljava kao prevlaka na drugim metalima zbog svoje velike korozijske otpornosti i visokog sjaja. Krom daje staklu smaragdno zelenu boju.

zapaljiv    →   combustible

Termin zapaljiv često se upotrebljava kad se opisuje materijal koji gori. Ipak se uvjeti pri kojem dolazi do zapaljenja nastoje točnije definirati, npr. zapaljiva je tekućina ona koja se može zapaliti iznad 37.8 °C ali ispod 93.3 °C. Ovo omogućava razliku između materijala koje je prilično teško zapaliti i onih koje je jako lako zapaliti.

uvjetni elektrodni potencijal    →   conditional electrode potential

Uvjetni ili formalni elektrodni potencijal (E°’) jednak je elektrodnom potencijalu (E) kada su ukupne koncentracije oksidiranog i reduciranog oblika u svim njihovim oblicima u otopini jednake jedinici. Uvjetni elektrodni potencijal obuhvaća utjecaje reakcija koje izravno ne sudjeluju u izmjeni elektrona, ali dovode do promjene ionske jakosti, promjene pH, hidrolize, kompleksiranja, taloženja itd.

Pri 298 K (25 °C) i pretvarajući prirodne logaritme u dekadske, možemo Nernstovu jednadžbu za elektrodni potencijal pisati kao

lumen    →   lumen

Lumen (lm) je izvedena SI jedinica svjetlosnog toka. Definiran je svjetlosnim tokom što ga u ugao (prostorni kut) jednog steradijana odašilje točkasti izvor svjetlosti kojemu je svjetlosna jakost u svim smjerovima jedna kandela (1 lm = 1 cd·sr).

korozija    →   corrosion

Korozija je štetno i nepoželjno trošenje konstrukcijskog materijala kemijskim djelovanjem okoline. Pojam korozije odnosi se i na metalne i na nemetalne konstrukcijske materijale, ali se u užem smislu često primjenjuje samo na metale. Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na kemijsku (koroziju u neelektrolitima) i elektrokemijsku (koroziju u elektrolitima).

Kemijska korozija nastaje neposrednim djelovanjem molekula nekog elementa ili spoja na metal pri čemu izravno nastaju korozijski produkti.

Elektrokemijska korozija metala zbiva se u elektrolitima pri čemu dolazi do oksidacije atoma metala u slobodni kation, koji tek sekundarnim procesima daju molekule spoja koji je produkt korozije.

kulometar    →   coulometer

Kulometar je vrsta elektrolizne ćelije koja služi za mjerenje količine elementa oslobođenog za vrijeme elektrolize.