KEMIJSKI RJEČNIK
prezasićena otopina → supersaturated solution
Prezasićena otopina je ona otopina koja sadrži veću količinu otopljene tvari nego što to odgovara topljivosti te tvari na danoj temperaturi. To je nestabilno stanje i već protresanjem otopine može doći do izlučivanja viška otopljene soli.
Fehlingova otopina → Fehling’s test
Fehlingova otopina služi za određivanje reduciranog šećera i aldehida u otopini. Razvijena od strane njemačkog kemičara Hermann Christian von Fehlinga (1812.-1885.). Iste količine Fehlingove A otopine (bakrov(II) sulfat) i B otopine (natrijev tartarat) dodaju se u ispitivani uzorak. Nakon kuhanja pozitivni rezultat indicira crvena boja nastalog Cu2O.
nezasićena otopina → unsaturated solution
Nezasićena otopina je otopina koja sadrži manje otopljene tvari nego što to odgovara topljivosti te tvari pri datoj temperaturi.
idealna otopina → ideal solution
Idealna otopina je otopina kod koje su interakcije između molekula otopljene tvari i između otopljene tvari i otapala jednake. Idealne otopine ponašaju se u skladu s Raoultovim zakonom pri svim temperaturama i koncentracijama, a realne otopine tek pri jako velikim razrjeđenjima.
zasićena mast → saturated fat
Zasićene masti u čvrstom su stanju pri sobnoj temperaturi. Zasićene masti u hranu dolaze uglavnom iz životinjskih izvora (govedina, mlijeko i mliječni proizvodi, crveno meso) ali također i iz tropskih biljnih ulja (kokosovog ili palminog ulja).
zasićena masna kiselina → saturated fatty acid
Zasićene masne kiseline su kiseline koje imaju maksimalni broj vodikovih atoma vezan za ugljikovodični lanac (nemaju dvostrukih veza između ugljikovih atoma). Najvažnije od njih su:
| maslačna (butanska kiselina) | CH3(CH2)2COOH |
| laurinska (dodekanska kiselina) | CH3(CH2)10COOH |
| miristinska (tetradekanska kiselina) | CH3(CH2)12COOH |
| palmitinska (heksadekanska kiselina) | CH3(CH2)14COOH |
| stearinska (oktadekanska kiselina) | CH3(CH2)16COOH |
| arahinska (eikosanoidna kiselina) | CH3(CH2)18COOH |
čvrste otopine → solid solution
Čvrste otopine jesu homogene smjese čistih tvari u čvrstom, odnosno kristalnom stanju. Npr. imamo čvrstu otopinu selena u sumporu koja za razliku od žutog sumpora ima žuto-smeđu boju.
ionska jakost otopine → ionic strength
Ionska jakost (μ ili I) otopine mjera je jakosti električnog polja koje daju ioni u otopini. Ionska jakost jednaka je polovini zbroja produkata koncentracije (c) i kvadrata naboja (z) svakog iona u otopini
sastav otopine → solution composition
Otopine su homogene smjese više komponenti. Komponenta koja se nalazi u većoj količini od ostalih naziva se otapalo, a ostale komponente su otopljene tvari. Kvantitativan sastav otopine može se izraziti koncentracijom (količinska, masena, volumenska i brojčana), udjelom (količinski, maseni i volumenski), omjerom (količinski, maseni i volumenski) i molalitetom. Molarni, maseni i volumenski udjeli brojčane su, bezdimenzijske veličine i često se izražavaju kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.
kristalizacija → crystallisation
Kristalizacija je proces pri kojem otopljena tvar iz zasićene otopine prelazi u čvrstu tvar (kristal).
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Zasićena otopina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski
