KEMIJSKI RJEČNIK

D-linije    →   D-lines

D-linije su dvije bliske linije u žutom dijelu natrijeva spektra s valnom duljinom od 589,6 nm (D₁) i 589,0 nm (D₂). Oznaka D potekla je iz oznaka apsorpcijskih linija u sunčevom spektru koje je sustavno proučavao njemački optičar Joseph von Fraunhofer (1787.-1826.). Natrijeve D-linije su jasno istaknute i lako prepoznatljive pa se koriste kao standard u spektroskopiji.

---

difrakcijska rešetka    →   diffraction grating

Difrakcijska rešetka jest niz pukotina (zareza), kojima se upadni val razlaže na sastavne valove različitih valnih duljina, razdvajajući po smjeru njihove difrakcijske maksimume.

---

zračenje crnog tijela    →   blackbody radiation

Zračenje crnog tijela jest zračenje emitirano s idealnog crnog tijela, tj. tijela koje apsorbira sve zračenje koje padne na njegovu površinu. Osnovni zakon koji opisuje zračenje crnog tijela je Planckov zakon zračenja koji daje intenzitet emitiranog zračenja idealnog crnog tijela po jedinici površine u određenom smjeru kao funkciju valne duljine za određenu temperaturu. Planckov zakon može se prikazati slijedećom jednadžbom

gdje je λ valna duljina, h je Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti, k je Boltzmannova konstanta i T je temperatura.

---

Braggov kut    →   Bragg angle

Braggov kut (Θ) jest kut između upadnih rendgenskih zraka i kristalnih ravnina za koji sekundarna radijacija pokazuje maksimalni intenzitet kao rezultat konstruktivne interferencije. Engleski fizičari William Bragg i njegov sin Lawrence Bragg dali su interpretaciju teorije difrakcije rendgenskih zraka na kristalima. Pojačanje rendgenske zrake nastupa kada je

Ova jednadžba naziva se Braggova jednadžba, a kut pri kojem se pojačava rendgenska zraka naziva se Bragovim kutem sjaja.

Iz Braggove jednadžbe možemo odrediti razmak između ravnina atoma d u kristalnoj rešetki eksperimentalnim određivanjem Braggovog kuta i poznavanjem valne duljine λ upotrijebljenih rendgenskih zraka. Isto tako iz Braggove jednadžbe možemo izračunati valnu duljinu λ ispitivanih rendgenskih zraka kad znamo d i θ.

---

geometrijska optika    →   geometrical optics

U većini slučajeva svjetlost se može opisati kao elektromagnetski val. Geometrijska optika je naziv za aproksimaciju u kojoj se valovi svjetlosti mogu prikazati kao ravne zrake. Ova aproksimacija valjana je sve dok valovi svjetlosti ne naiđu na zapreku čije su dimenzije usporedive s valnom duljinom svjetlosti.

---

raspršenje    →   light scattering

Raspršenje je inačica difuznog odbijanja. Kad svjetlost pada na hrapavu površinu, male ravne površine nisu puno veće od valne duljine, pa se svjetlost raspršuje.

---

linijski spektar    →   line spectrum

Užareni plinovi daju linijski spektar, odnosno emitiraju elektromagnetske zrake samo određenih valnih duljina. Takav emisijski linijski spektar karakterističan je za dotični kemijski element.

---

mikrovalna radijacija    →   microwave radiation

Mikrovalna radijacija elektromagnetska je radijacija sa valnim duljinama između 3 mm i 30 cm.

---

monokromator    →   monochromator

Monokromator (od grčkih riječi mono, jedna i chroma, boja) optički je uređaj koji se temelji na disperziji svjetlosti na jednoj ili više prizmi ili difrakcijskih rešetki na njene konstitutivne valne duljine. Okretanjem rešetke može se dobiti željena frekvencija ili njihov uski pojas.

---

difrakcija    →   diffraction

Difrakcija ili rasipanje osobina je valova da se svijaju na rubovima zapreka ili rupa. Efekt je to izraženiji što je prepreka ili rupa po veličini usporediva s valnom duljinom.

---