KEMIJSKI RJEČNIK
vodik → hydrogen
Vodik je 1766. godine otkrio Sir Henry Cavendish (Engleska). Ime mu je dao Lavoisie od grčkih riječi hydro što znači voda i genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa, netopljiv u vodi. Lako difundira kroz sve materijale. Zapaljiv je i pravi eksplozivne smjese u zraku. Zapaljen na zraku gori svijetlim vrućim plamenom dajući vodenu paru. Na povišenoj temperaturi lako se spaja s kisikom, sumporom i halogenim elementima. Procjenjuje se da 90 % svih atoma, odnosno skoro 3/4 mase svemira, otpada na vodik. Sve zvijezde, pa i Sunce, sastavljene su uglavnom od vodika (w>90 %). Vodik se u prirodi rijetko nalazi u elementarnom stanju, samo u višim slojevima atmosfere ili u vulkanskim plinovima. Uglavnom je vezan u spojevima od kojih su najrašireniji voda (H2O), amonijak (NH3) i razni organski spojevi. Čisti vodik se najčešće dobiva elektrolizom vode. Laboratorijski se dobiva reakcijom sulfatne kiseline i elementarnog cinka. Industrijski se dobiva prevođenjem vodene pare preko užarenog koksa. Upotrebljava se za sintezu amonijaka, hidriranje ugljena i ulja, proizvodnju kloridne kiseline i kao redukcijsko sredstvo.
dim → smoke
Dim je fina suspenzija krutih čestica u zraku. Općenito se veličina čestica dima kreće od oko 5 μm do manje od 0.1 μm u promjeru. Pojam dim se općenito odnosi na smjesu nastalu sagorijevanjem organskih materijala (drva, ugljena, nafte) koja se sastoji od čestica ugljika, ugljikovodika, pepela i plinova nastalih sagorijevanjem (ugljikova dioksida i vodene pare).
adsorpcija → adsorption
Adsorpcija je pojava da se na graničnoj površini između dviju faza (površini čvrstog tijela okruženog tekućinom ili plinom) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Tvar na kojoj se vrši adsorpcija naziva se adsorbens. Za dobre adsorbense karakteristično je da imaju vrlo veliku površinu.
aerosol → aerosol
Aerosoli su koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu, kao magla ili dim. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki insekticidi, dezodoransi, sredstva za bojenje, inhaliranje itd. Kada se ventil otvori, tlak inertnog plina stvara finu maglicu (aerosol) ili pjenu (aerogel) na izlazu iz uređaja.
alkani → alkanes
Alkani (parafini) su alifatski (s otvorenim lancem) zasićeni ugljikovodici koji se mogu prikazati općom formulom CnH2n+2. Nemaju funkcionalne skupine a mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu doda nastavak -an. Prva četiri člana homolognog niza jesu plinovi, alkani s 5 do 15 atoma tekućine su, a viši su u čvrstom stanju. Slabo su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije supstitucije. U prirodi se nalaze u nafti i zemnom plinu. Koriste se kao pogonska goriva, otapala i sirovine za mnoge organske sinteze.
Arhimedov zakon → Archimedes law
Na tijelo u fluidu (plinu ili tekućini) djeluje sila (uzgon), koja je po iznosu jednaka težini istisnute tekućine, a ima smjer suprotan sili težine tijela.
Avogadro, Amadeo → Avogadro, Amadeo
Amadeo Avogadro (1776-1856) talijanski je kemičar i fizičar koji je predložio točno molekularno objašnjenje Gay-Lussacovog zakona. Njegov rad omogućio je jednostavan način određivanja atomske i molekularne mase plinova. Objavio je teoriju o kretanju čestica plinova koja je poznata kao Avogadrov zakon.
Avogadrov zakon → Avogadro’s law
Avogadrov zakon važi za idealne plinove. Kaže da jednaki volumeni različitih plinova sadrže jednaki broj molekula pri istom tlaku i temperaturi. Postavio ga je 1811. talijanski kemičar Amadeo Avogadro (1776.-1856.).
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Ugljeni plin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Hrvatski