KEMIJSKI RJEČNIK

stvrdnjavanje    →   hardening

Stvrdnjavanje je proces očvršćivanja sušenjem, hlađenjem ili kristalizacijom, npr. stvrdnjavanje betona.

natron    →   natron

Natron je sol (natrijev karbonat i natrijev hidrogenkarbonat) koja se prije koristila za sušenje tijela u procesu mumuifikacije kako bi se ono što bolje sačuvalo.

peroksid    →   peroxide

Peroksidi su spojevi strukture R-O-O-R u kojem R može biti bilo koja organska skupina. U anorganskoj kemiji to su soli koje imaju anion O₂^2-. Peroksidi su jaka oksidacijska sredstva.

pjena    →   foam

Pjene su dispergirani plinovi u tekućinama ili čvrstim tvarima. Plinski mjehurići mogu biti različitih veličina od koloidnih do makroskopskih (npr. mjehurići od sapunice). Kruh i spužvasta guma primjer su čvrstih pjena. Tekuće se pjene upotrebljavaju u sredstvima za gašenje požara, kremama za brijanje i sl. Pjene se mogu pripremiti mehaničkim ubacivanjem zraka što se često koristi u prehrambenoj industriji, primjerice pri proizvodnji sladoleda.

freon    →   freon

Freoni ili CFC (chlorofluorocarbon) sintetički su spojevi sastavljeni od ugljika, klora i fluora te imaju široku primjenu. Nalazimo ih u rashladnim sustavima hladnjaka i zamrzivača, u sprejevima i tekućinama za čišćenje, a upotrebljavaju se i kao "potisno sredstvo" pomoću kojih se prave pjenasti materijali (stiropor). Oslobađaju atome klora s neparnim brojem elektrona, a oni nastaju cijepanjem molekula uz pomoć sunčeve radijacije valne duljine manje od 450 nm. Sunčevo zračenje daje energiju za cijepanje molekula klora na vrlo aktivne atome klora. Naglo oslobođeni aktivni klor, koji se u obliku molekula nakupljao cijele zime, tj. pod uvjetima niske temperature i smanjene količine sunčeve energije, počinje uništavati molekule ozona. To se događa tako dugo dok se ne "isprazne zalihe" nagomilanog klora, što obično traje oko 6 tjedana. Ako u atmosferu dospije više atoma klora posredstvom freona, onda se to razdoblje produži. Nakon toga uspostavlja se prirodna ravnoteža izgradnje i razgradnje ozona. Inače, freoni nisu aktivni u donjoj atmosferi.

gorivi članak    →   fuel cell

Gorivi članci su naprave koje pretvaraju kemijsku u električnu energiju. Razlikuju se od baterija po tome što se proces pretvorbe odvija sve dotle dok se u članak dovode gorivo i oksidirajuće sredstvo, dok je baterija napravljena s ograničenom količinom kemikalija, te je ispražnjena kada sve kemikalije izreagiraju. Gorivi članak je galvanski članak u kojem se na elektrodama odvijaju spontane reakcije. Gorivo (uglavnom vodik) oksidira se na anodi, a oksidans (gotovo uvijek kisik ili zrak) reducira se na katodi.

Neki gorivi članci koriste kao elektrolit vodene otopine, on može biti kiseli ili alkalni, a može biti i ionski vodljiva membrana namočena vodenom otopinom. Ovakvi gorivi članci rade na relativno niskim temperaturama, od sobne temperature do temperature vrenja vode. Neki gorivi članci kao elektrolit koriste taline soli (posebno karbonata) i rade na temperaturi od nekoliko stotina Celzijevih stupnjeva. Drugi koriste ionski vodljive čvrste tvari a rade na temperaturama blizu 1 000 °C.

pesticid    →   pesticide

Pesticidi su kemijska sredstva koja se koriste protiv štetočina u poljoprivredi. Služe za uništavanje korova (herbicidi), kukaca (insekticidi) i gljivica (fungicidi), djeluju toksično na čovjeka i čest su uzrok zagađenja hrane.

konzervans    →   preservative

Konzervansi su kemijska sredstva koja sprječavaju kvarenje lako pokvarljivih tvari zaustavljanjem razvoja mikroorganizama.

Ramanov efekt    →   Raman effect

Ramanov efekt je tip rasipanja elektromagnetskog zračenja u kojem svjetlo mijenja frekvenciju i fazu pri prolasku kroz neko prozirno sredstvo. Nazvan je po indijskom fizičaru C. V. Ramanu (1889.-1970.). Intenzitet Ramanova rasipanja tisuću je puta manji od Rayleighova rasipanja u tekućinama.

boca ispiralica    →   gas washing bottle

Boca ispiralica (boca za pranje plinova ili Drechselova boca) omogućava jeftin ali učinkovit način za pranje i sušenje plinova. Plin u bocu ulazi kroz središnju vertikalnu dovodnu cijev čiji se vrh nalazi ispod površine medija za pranje (sušenje). Dovodna cijev na svom kraju može imati pločicu od sinteriranog stakla koja smanjuje veličinu mjehurića, čime se povećava kontaktna površina između plina i tekućine. Mjehurići plina prolaze kroz medij i izlaze kroz bočnu cijev koja se nalazi na vrhu boce. Ime je dobila po njemačkom kemičaru Edmundu Drechselu (1843.-1897.).