KEMIJSKI RJEČNIK

kortikosteroid    →   corticosteroid

Kertikosteroidi su opći pojam koji se koristi za hormone koje proizvode nadbubrežne žlijezde. To su kortizol i kortizon koji reguliraju raspodjelu hranjivih tvari u tijelu.

kritična masa    →   critical mass

Kritična masa najmanja je masa tvari fisibilnog materijala (²³⁵U or ²³⁹Pu) koja može izazvati nekontroliranu lančanu reakciju. Kritična masa čistog ²³⁹Pu je oko 4.5 kg a ²³⁵U oko 15 kg.

kemijski potencijal    →   chemical potential

Za smjesu tvari, kemijski je potencijal komponente B (μ_B) definiran kao parcijalna derivacija Gibbsove energije (G) s obzirom na količinu (broj molova) komponente B, kada se temperatura, tlak i količina ostalih komponenti drži konstantnim.

Kemijski potencijal komponenti u ravnoteži jednak je.

jednadžba kemijske reakcije    →   chemical reaction equation

Kemijskom jednadžbom prikazuju se kemijske reakcije. Na lijevoj strani jednadžbe pišemo formule ili simbole tvari koje stupaju u kemijsku reakciju, reaktante. Na desnoj strani jednadžbe pišemo formule ili simbole tvari koje nastaju kemijskom reakcijom, produkte.

Svaka kemijska reakcija dovodi do ravnoteže koja je više ili manje pomaknuta na jednu stranu. Zbog toga se kod reverzibilnih reakcija umjesto znaka jednakosti stavlja dvostruka strelica:

Da bi se napisala jednadžba kemijske reakcije, moraju biti poznati svi reaktanti i produkti kemijske reakcije kao i njihovi stehiometrijski odnosi. (Vidi Uravnoteživanje jednadžbe kemijske reakcije)

Clapeyronova jednadžba    →   Clapeyron equation

Clapeyronova jednadžba (poznata i kao Clausius-Clapeyronova jednadžba) jest odnos između tlaka i temperature za dvije faze čiste tvari koje su u ravnoteži,

gdje je ΔS razlika entropije između faza a ΔV je rezultirajuća razlika volumena.

koloid    →   colloid

Koloidi su sustavi dvije ili više faza u kojima najmanje jedna faza ima čestice dimenzija između 1 nm i 1 μm (10^-9 m – 10^-6 m). Dimenzije čestica, više od prirode čestica, karakteriziraju koloide. Koloidne čestice se ne mogu odijeliti filtriranjem jer su premalene i prolaze kroz pore filtar papira. Zbog malih dimenzija i male mase koloidne čestice se ne talože, već lebde u otopini, praveći koloidnu otopinu. Takva je otopina naizgled bistra, ali za razliku od prave otopine pokazuje Tyndallov efekt. Koloidne čestice mogu adsorbirat ione iz otopine čime nastaju koloidni ioni. Makromolekule (npr. bjelančevine) donja su granica veličine koloidnih čestica a čestice koje se još ne mogu vidjeti optičkim mikroskopom gornja su granica.

Koloidne čestice mogu biti plinovite, tekuće ili čvrste. Dijelimo ih na:

sole - disperzije čvrstih čestica u tekućini

emulzije - disperzije tekućine u tekućini

gelove - koagulirani oblik koloidnih sustava

aerosole - disperzije čvrstih ili tekućih čestice u plinu

pjene - disperzije plinova u tekućinama ili čvrstim tvarima

U prirodi ima veoma mnogo koloida, a mnoge tvari već po veličini svojih molekula pripadaju koloidima kao što su škrob ili bjelančevine.

Koloidi se mogu pripremiti disperzijom većih čestica ili kondenzacijom molekulskih otopina.

koloidni mlin    →   colloid mill

Koloidni mlinovi su naprave za pripremanje disperzija veoma sitnih (dimenzija manjih od jednog mikrometra) čvrstih ili tekućih tvari u tekućinama. Najčešći su tip koloidnih mlinova disk-mlinovi. Smjesa čvrste tvari i tekućine (ili dviju tekućina) prolazi kroz mali razmak između dva diska koji veoma brzo rotiraju. Koloidni se mlinovi upotrebljavaju u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i u proizvodnji boja.

kompleksometrija    →   complexometry

Kompleksometrija je volumetrijska analitička metoda koja se temelji na titraciji otopina metalnih iona pomoću tvari koja s njima tvori kompleksne spojeve, npr. EDTA. Kod kompleksometrijskog određivanja s EDTA , reakcija iona metala, bez obzira na njihov oksidacijski broj, je u stehiometrijskom odnosu 1:1.

sastav oceanske vode    →   composition of ocean water

More je nezasićena homogena otopina koja se sastoji od vode kao otapala (96.5 %), otopljene soli (3.5 %), manjih količina partikularne tvari, otopljenih plinova i organskih sastojaka. Odnosi glavnih konstituenata oceanske vode su skoro konstantni u svim oceanima. Salinitet (ukupna koncentracija otopljenih soli) i koncentracija pojedinih konstituenata dana je u psu jedinicama (practical salinity units). U većini slučajeva može se pretpostaviti da su psu i stara jedinica ‰ sinonimi.

Prosječni sastav oceanske vode dan je u tablici:

kritična točka    →   critical point

Kritična točka je točka na faznom dijagramu dvofaznog sustava u kojoj dvije faze imaju jednaka svojstva i zbog toga čine jednu fazu. U kritičnoj točki za tekuću i plinovitu fazu čiste tvari nestaje razlika između tekućine i plina i u njoj završava krivulja napona pare. Koordinate ove točke jesu kritična temperatura i kritični tlak. Iznad kritične temperature fluid se ne može ukapljiti.