Litra (l, L) je iznimno dopuštena jedinica volumena (obujma), definirana je kao poseban naziv za kubični decimetar (L = dm3). Njezini su uobičajeni nižekratnici centilitra (cl, cL) i mililitra (ml, mL). Oznaku velikog slova za litru prihvatio je CGPM 1979 kako bi se izbjegao rizik zamjene l s brojem 1.
Svjetlosni tok (Φ) je intenzitet izvora svjetla pomnožen s uglom (prostornim kutom). SI jedinica je lumen.
Kristalni sustav je metoda razvrstanja kristalnih tvari na osnovu njihove jedinične ćelije. Postoji sedam jedinstvenih kristalnih sustava i po redu opadanja simetrije to su: kubični (ili teseralni), heksagonski, tetragonski, trigonski (ili romboedarski), rompski (ili ortorompski), monoklinski i triklinski.
Kristalni sustav
|
Jedinična ćelija
|
Odnos stranica i kutova u jediničnoj ćeliji |
kubični |
![]() |
a=b=c α=β=γ=90° |
heksagonski |
![]() |
a≠c α=γ=90° β=120° |
tetragonski |
![]() |
a=b≠c α=β=γ=90° |
romboedarski |
![]() |
a=b=c α=β=γ≠90° |
ortorompski |
![]() |
a≠b≠c α=β=γ=90° |
monoklinski |
![]() |
a≠b≠c α=γ=90°≠β |
triklinski |
![]() |
a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
Kvazikristal je kruto tijelo koje ima konvencionalna kristalna svojstva osim što njegova rešetka ne pokazuje periodičnost.
Bijela svjetlost je smjesa svjetlosti svih boja. Propustimo li bijelu svjetlost kroz staklenu prizmu ili optičku rešetku, svjetlost će se rastaviti na nekoliko boja (spektar vidljive svjetlosti).
Curiejeva temperatura ili Curiejeva točka je temperatura na kojoj materijal postaje paramagnetičan. Povećanjem temperature oscilacije atoma i iona u kristalnoj rešetki tako su velike da dolazi do proizvoljne orijentacije rezultirajućih magnetnih momenata i metal prestaje biti feromagnetičan. Za željezo to se događa na temperaturi od 760 °C a kod nikla na 356 °C. Ime je dobila u čast francuskog fizičara Pierrea Curiea (1859.-1906.).
Dijatomejska ili kremena zemlja prirodna je silikatna sedimentna stijena nastala taloženjem skeletnih ostataka (frustula) dijatomeja, mikroskopskih jednostaničnih vodenih biljaka (algi kremenjašica). Jedan kubični milimetar sadrži oko 3000 frustula.
Kremena zemlja je inertna, ima veliku površinu uz nisku gustoću. Sastoji se od oko 90 % silikata a ostatak su uglavnom aluminijev i željezov oksid. Fine pore u frustulama kremene zemlje i veliki apsorpcijski kapacitet čine je odličnim materijalom za filtriranje voda, pića, ulja, kemikalije kao i mnogih drugih proizvoda.
Generalić, Eni. "Prostorno centrirana kubična rešetka." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav