KEMIJSKI RJEČNIK

ukapljivanje plinova    →   gas liquefying

Da bi došlo do prijelaza plina u tekuće stanje, potrebno je ili sniziti temperaturu ili smanjiti volumen ili povećati tlak. Iznad kritične temperature nije moguće ukapljiti plin. Za ukapljivanje zraka Lindeovim postupkom koristi se prigušni ili Joule-Thomsonov efekt. Postupak se sastoji u tome da se stlačeni zrak u kompresoru ohladi rashladnom vodom. Tako ohlađeni zrak ekspandira na niži tlak u prigušnom ventilu pri čemu se ohladi, vraća se u kompresor i usput hladi zrak koji će se ekspandirati. Ponavljanjem tog postupka zrak se toliko ohladi da prijeđe u tekuće stanje.

univerzalna plinska konstanta    →   universal gas constant

Univerzalna plinska konstanta R iznosi 8.314 472(15) J K^-1 mol^-1. Odgovara radu koji jedan mol plina izvrši za povećanje svog volumena kad mu se temperatura poveća za 1 K pri standardnom tlaku.

jednadžba stanja idealnog plina    →   ideal gas law

Jednadžba stanja idealnog plina izvedena je kombinacijom Boyle-Mariotteova, Charles-Gay-Lussacova i Avogadrova zakona. Stanje idealnog plina određeno je tlakom, volumenom, množinom i temperaturom. Njihova međusobna ovisnost dana je jednadžbom

gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK^-1mol^-1).

plikavac    →   mustard agent

Plikavci su dobili ime zbog sličnosti rana uzrokovanih onima koje izazivaju opekline. Međutim, plikavci također uzrokuju i velika oštećenja očiju, dišnog sustava i unutrašnjih organa. Uobičajeni plikavac (iperit), 1,1-tio-bis-[2-kloroetan], reagira s velikim brojem bioloških molekula. Učinak plikavaca javlja se sa zadrškom: prvi simptomi se javljaju između 2 i 24 sata nakon izloženosti. Pri sobnoj temperaturi plikavci su tekućine niske hlapljivosti i stabilne su tijekom skladištenja.

adsorpcija    →   adsorption

Adsorpcija je pojava da se na graničnoj površini između dviju faza (površini čvrstog tijela okruženog tekućinom ili plinom) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Tvar na kojoj se vrši adsorpcija naziva se adsorbens. Za dobre adsorbense karakteristično je da imaju vrlo veliku površinu.

aerosol    →   aerosol

Aerosoli su koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu, kao magla ili dim. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki insekticidi, dezodoransi, sredstva za bojenje, inhaliranje itd. Kada se ventil otvori, tlak inertnog plina stvara finu maglicu (aerosol) ili pjenu (aerogel) na izlazu iz uređaja.

zrak    →   air

Zrak koji dišemo mješavina je plinova. Sastav suhog zraka na morskoj razini (0 m) prikazan je u donjoj tablici:

alkani    →   alkanes

Alkani (parafini) su alifatski (s otvorenim lancem) zasićeni ugljikovodici koji se mogu prikazati općom formulom C_nH_2n+2. Nemaju funkcionalne skupine a mogu biti ravnolančani ili razgranati. Prema IUPAC nomenklaturi imenuju se tako da se najdužem slijedu doda nastavak -an. Prva četiri člana homolognog niza jesu plinovi, alkani s 5 do 15 atoma tekućine su, a viši su u čvrstom stanju. Slabo su reaktivni i pokazuju uglavnom reakcije supstitucije. U prirodi se nalaze u nafti i zemnom plinu. Koriste se kao pogonska goriva, otapala i sirovine za mnoge organske sinteze.

amonijak    →   ammonia

Amonijak, NH₃, je bezbojan plin oštrog i neugodnog mirisa. Lako je topljiv u vodi i alkoholu, karakterizira ga vodikova veza, pa ima osobine polarnog otapala.

količinski udio    →   amount fraction

Količinski ili množinski udio, x_A, (y za plinske smjese) omjer je količine otopljene tvari (n_A) i zbroja količina svih tvari (n_i) u otopini. Količinski udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million).