KEMIJSKI RJEČNIK

soli    →   salt

Soli su ionski spojevi nastali reakcijom kiselina i baza. Kuhinjska sol nastaje reakcijom natrijeva hidroksida i kloridne kiseline

Schiffova baza    →   Schiff base

Schiffove baze su klasa spojeva koje su dobivene kemijskom reakcijom (kondezacijom) aldehida ili ketona s aromatskim aminima, na primjer

Nazvani su po njemačkom kemičaru Hugu Schiffu (1834.-1915.).

selenid    →   selenide

Selenidi su spojevi koji imaju strukturu R-Se-R (R je različito od H). Oni su prema tome selenijevi ekvivalenti etera. Ime se također upotrebljava i za metalne soli izvedene od H₂Se.

silani    →   silanes

Silani su zasićeni silicijevi hidridi, analogni alkanima (spojevi opće formule Si_nH_2n+2).

ketal    →   ketal

Ketali su organski spojevi opće formule (RR’C(OR")₂) nastali adicijom alkohola na ketone. Ako jedna molekula ketona (RR’CO) reagira s jednom molekulom alkohola (R"OH) nastaju poluketali (hemiketali). Prstenovi šećera ketoza su poluketali. Daljom adicijom alkohola nastaju puni ketali. Naziv ketali bio je odbačen, ali je vraćen u upotrebu kao podklasa acetala.

keton    →   ketone

Ketoni su organski spojevi koji u svojoj molekuli sadrže karbonilnu skupinu vezanu na dva radikala ugljikovodika R₁R₂C=O (R ne može biti H). Nastaju oksidacijom sekundarnih alkohola. Najjednostavniji keton je aceton, (CH₃)₂CO.

Kjeldahlov postupak    →   Kjeldahl’s method

Kjeldahlov postupak je analitička metoda za određivanje dušika u bjelančevinama i nekim drugim organskim spojevima. Postupak je razvio danski kemičar Johan Kjeldahl (1849.-1900.).

U otopinu s uzorkom doda se malo bezvodnog kalijeva sulfata i koncentrirane sulfatne kiseline. Smjesa se zagrijava, često uz prisutnost katalizatora (npr. bakrova sulfata). Dušik se veže u amonijev sulfat iz kojeg se kuhanjem s natrijevim hidroksidom oslobađa amonijak. Oslobođeni amonijak se odvoji destilacijom i skuplja u točno određenom volumenu standardne kiseline. Sadržaj dušika odredi se retitracijom viška kiseline.

1. Kjeldahlova tikvica za razgradnju (500 ml – makro ili 100 ml - mikro)
2. lijevak za alkalnu otopinu
3. Wagnerova cijev (hvatač kapi)
4. hladilo
5. apsorpcijska tikvica s poznatim volumenom otopine standardne kiseline

smog    →   smog

Smog je mješavina dima i magle. Izraz je koristi za opisivanje gradske magle u kojoj je veliki omjer čvrstih čestica (sitnih dijelova ugljika iz ispuha automobila) a također i visoka koncentracija sumporovih i dušikovih plinovitih spojeva.

samozapaljivi materijal    →   spontaneously combustible

Samozapaljivi materijali oni su materijali koji se spontano mogu zapaliti bez vanjskog izvora topline. Toplina potrebna za zapaljenje može se generirati i običnom reakcijom s kisikom iz zraka, apsorpcijom vlage, toplinom generiranom tijekom obrade ili čak radioaktivnim raspadom.

strukturni izomer    →   structural isomer

Strukturni izomeri jesu spojevi koji imaju istu formulu, ali i različite konstituente. Dimetileter (CH₃OCH₃) i etanol (CH₃CH₂OH) jesu npr. strukturni izomeri opće formule C₃H₆O.