KEMIJSKI RJEČNIK

baza    →   base

Povijesno gledajući (S. Arrhenius), baze su tvari koja disocirajući u otopinama daju OH- ione, pri čemu je rezultirajući pH veći od 7. Po Brønsted-Lowryjevoj teoriji baza je tvar koja je sposobna primiti proton (proton akceptor). Da bi se neka jedinka ponašala kao baza, mora biti prisutan proton donor (kiselina).

Najopćenitiju definiciju baza jdao je G. N. Lewis koji sve kemijske vrste koje mogu dati elektronski par naziva bazom. Otopine baza nazivamo lužinama.

Tipične baze su metalni oksidi, hidroksidi i spojevi (kao amonijak) koji daju hidroksid-ione u vodenim otopinama.

baterija    →   battery

Baterija jest naprava koja pretvara kemijsku energiju u električnu. Proces na kojemu počiva rad baterije uključuje kemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem dvije polu-reakcije, od kojih jedna uključuje gubitak a druga dobitak elektrona. Baterija je elektrokemijski članak, podijeljen u dva polučlanak, a reakcija počinje kad se polučlanci spoje električki vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polučlanak odgovara električnoj struji. Svaki polučlanak sadrži i elektrodu. Elektroda koja daje elektrone u strujni krug kad se baterija izbija zove se anoda i negativni je terminal baterije. Elektroda koja, pak, prima elektrone zove se katoda i pozitivni je terminal baterije. Električni strujni krug zatvoren je elektrolitom, električki vodljivom tvari koja je smještena između elektroda i prenosi naboj između njih. U takozvanim mokrim člancima, elektrolit je tekućeg tipa a sadrži otopljene ione, čije gibanje stvara električnu struju; u suhim člancima elektrolit je čvrstog tipa - s mobilnim ionima kao nositeljima naboja, ili s ionskom otopinom unutar čvrste matrice.

koloidno srebro    →   colloid silver

Koloidno srebro je sjajni plavozeleni prašak koji s vodom daje koloidnu otopinu crvene boje.

kolorimetar    →   colorimeter

Kolorimetri su aparati za mjerenje jačine obojenja otopine.

kolorimetrija    →   colorimetry

Kolorimetrija je kvantitativna analitička metoda za određivanje koncentracije neke tvari mjerenjem jačine boje neke otopine.

potpuna ionska jednadžba    →   complete ionic equation

Potpuna ionska jednadžba uravnotežena je jednadžba koja opisuje reakciju u otopini u kojoj se svi elektroliti pišu kao disocirani ioni.

prekrivna moć    →   covering power

Prekrivna moć sposobnost je otopine za galvanizaciju da pod određenim uvjetima galvanizacije metalom prekrije površinu svih udubina i rupa na predmetu. Ovaj termin upućuje na sposobnost prekrivanja, ali ne nužno i na uniforman pokrov (film).

Beerov zakon    →   Beer’s law

Beerov zakon (naziva se i Beer-Lambertov zakon) daje funkcijski odnos između veličine mjerene apsorpcijskom metodom (A) i veličine koja se određuje, koncentracije (c). Posljedica međudjelovanja fotona i čestica koje apsorbiraju jest smanjenje snage snopa s P_o na P. Beerov zakon može se prikazati kao

gdje je A apsorbancija na danoj valnoj duljini svjetlosti, ε je molarni apsorpcijski (ekstinkcijski) koeficijent (L mol^-1 cm^-1), svojstven svakoj molekulskoj vrsti i ovisan o valnoj duljini svjetlosti, b je duljina puta svjetlosti kroz uzorak (cm) a c je koncentracija tvari u otopini (mol L^-1).

brom    →   bromine

Brom je 1826. godine otkrio Antoine J. Balard (Francuska). Ime mu dolazi od grčke riječi bromos što znači smrad. To je tamno crvena do smeđa tekućina s zagušljivim, nadražujućim parama. Podržava gorenje i jaki je oksidans. Dobro se otapa u vodi stvarajući bromnu vodu. U prirodi se nalazi skoro isključivo kao bromid. Bromne pare su otrovne. Na koži izaziva teške rane koje teško zacjeljuju. Brom se u prirodi nalazi u redovito zajedno s klorom ako natrij bromid NaBr) i magnezij bromid (MgBr₂). Dobiva se uvođenjem elementarnog klora u vodenu otopinu bromnih soli. Upotrebljava se u organskoj sintetskoj industriji i za izradu fotografskih emulzija.

Bunsenov članak    →   Bunsen’s cell

Bunsenov članak je primarni članak koji je razvio Robert W. Bunsen. Sastoji se od cinkove katode uronjene u razrijeđenu otopinu sumporne kiseline i ugljikove anode uronjene u koncentriranu otopinu dušične kiseline. Elektrolitske otopine odijeljene su poroznom stjenkom. Članak ima elektromotornu silu od 1.9 V.