Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.
Kristalni sustav
|
Bravaisove kristalne rešetke
|
|||
kubični a=b=c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
|
|
jednostavna kubična
|
prostorno centrirana kubična
|
plošno centrirana kubična
|
|
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna tetragonska
|
prostorno centrirana tetragonska
|
||
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
jednostavna ortorompska
|
bazno centrirana ortorompska
|
prostorno centrirana ortorompska
|
plošno centrirana ortorompska
|
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna monoklinska
|
bazno centrirana monoklinska
|
||
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120° |
![]() |
|||
|
heksagonska
|
|||
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90° |
![]() |
|||
|
romboedarska
|
|||
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
![]() |
|||
triklinska
|
Robert Wilhem Bunsen (1811.-1899.) njemački je kemičar koji je imao profesuru u Kasselu, Marburgu i Heidelbergu. Njegova rana istraživanja na organometalnim spojevima arsena dovela su, zbog eksplozije, do gubitka jednog oka. Bunsenov najvažniji rad je razvoj nekoliko tehnika za odvajanje, identificiranje i mjerenje različitih tvari. Unaprijedio je galvanski članak kako bi mogao izolirati čiste metale - Bunsenov članak.
Osnovni komad laboratorijskog pribora, plamenik koji nosi njegovo ime, nije izumio on već je unaprijedio Faradayev izum za potrebe svojih istraživanja spektroskopije. Kombinacijom Bunsenovog plamenika i staklene prizme (Bunsen-Kirchhoffov spektroskop) zajedno s njemačkim fizičarom Gustavom Kirchoffom otkrio je cezij (1860.) i rubidij (1861.).
Butler-Volmerova jednadžba jest temeljna jednadžba elektrokemijske kinetike koja daje ovisnost gustoće struje o potencijalu elektrode. Razlika potencijala elektrode kod kojeg teče struja i ravnotežnog potencijala elektrode (E – E°) naziva se aktivacijski prenapon, η. Prenapon će biti veći od nule u slučaju anodnih reakcija, a manji od nule u slučaju katodnih reakcija.
gdje je io gustoća struje izmjene, η je prenapon (η = E - Eo), n je broj elektrona, αC je prijenosni broj kationa a αA prijenosni broj aniona
Mehanika fluida bavi se proučavanjem različitih svojstava fluida (tekućina i plinova): brzine, tlaka, gustoće i temperature kao funkcije prostora i vremena.
Cezij su 1860. godine otkrili Robert Bunsen i Gustav Kirchhoff (Njemačka). Ime mu dolazi od latinske riječi caesius za nebesko plavu boju. To je veoma mekani, srebrno bijeli metal. Burno reagira s vodom. Na zraku izgara do superoksida (CsO2). Obično se nalazi uz ostale alkalijske metale pa se dobiva kao nusprodukt pri proizvodnji kalija iz karnalita. Koristi se za proizvodnju fotoelektričnih ćelija.
Klor je 1774. godine otkrio Carl William Scheele (Švedska). Ime je dobio od grčke riječi chloros što znači žutozelen. To je žuto-zeleni, gust, nadražujući plin iritirajućeg mirisa koji se dobro otapa u vodi. U prirodi ga nema slobodnog i javlja se skoro isključivo u obliku klorida. Klor je otrovan plin koji, ako se udiše, izaziva kašalj i nagriza organe za disanje. Pri dužem udisanju dovodi do smrti. Jako nadražuje kožu pri kontaktu. Klor je u velikim količinama prisutan u morskoj vodi. U prirodi se nalazi kao kamena sol (NaCl), silvin (KCl). Industrijski se proizvodi isključivo elektrolizom koncentrirane otopine natrij klorida. Upotrebljava se za dezinfekciju, bijeljenje i sintezu različitih spojeva.
Generalić, Eni. "Kubična gusta slagalina." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav