KEMIJSKI RJEČNIK

kritični tlak    →   critical pressure

Kritični tlak je tlak fluida u njegovoj kritičnoj točki.

maskirajući reagens    →   masking reagent

Maskirajući reagens reagira s komponentama uzorka koje mogu povećati rezultat analize.

maseni broj    →   mass number

Maseni ili nukleonski broj (A) ukupni je broj protona i neutrona sadržanih u atomskoj jezgri. Označuje se kao lijevi superskript (²H).

maseni omjer    →   mass ratio

Maseni omjer jednak je omjeru mase jedne komponente (m_A) i mase druge komponente (m_B).

mast    →   fat

Masti su esteri glicerola i dugolančanih karbonskih kiselina (viših masnih kiselina). Primarna uloga masti u ljudskom organizmu jest uloga energetskog izvora (iz njih se dobije dvaput više energije nego iz ugljikohidrata). Masti mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masti uglavnom su u čvrstom stanju pri sobnoj temperaturi (maslac, mast, loj) dok su nezasićene uglavnom tekućine (ulja).

Nezasićene masti obično su biljnog porijekla, iako i riblja ulja također mogu imati visok postotak nezasićenih masnih kiselina. Biljna ulja mogu se očvrsnuti hidrogenacijom, tj. adicijom vodika na dvostruke veze. Hidrirana biljna ulja su često prisutna u margarinima.

Hidrolizom masti s natrijevim hidroksidom nastaje glicerol i sapun (mješavina natrijevih soli viših masnih kiselina).

masna kiselina    →   fatty acid

Masne kiseline jesu alifatske monokarboksilne kiseline koje su karakterizirane terminalnom karboksilnom skupinom (R-COOH). Viši članovi ovog niza pojavljuju se u prirodi u obliku estera glicerola (masti) zbog čega se cijela obitelj ovih spojeva naziva masne kiseline. Prirodne masne kiseline obično su građene od 4 do 28 ugljikovih atoma u lancu (obično imaju paran broj) a mogu biti zasićene i nezasićene. Najvažnije zasićene masne kiseline jesu maslačna (C4), laurinska (C12), palmitinska (C16) i stearinska (C18). Od nezasićenih masnih kiselina najčešće se sreću oleinska, linolna i linolenska (sve imaju 18 ugljikovih atoma u lancu).

Fizikalna svojstva masnih kiselina ovise o dužini lanca, stupnju nezasićenosti i razgranatosti lanca. Kiseline s kratkim lancem jesu tekućine oštrog mirisa topljive u vodi. Porastom dužine lanca talište im raste a topljivost u vodi opada. Nezasićene masne kiseline i one s razgranatim lancem imaju niže talište.

unificirana atomska jedinica mase    →   unified atomic mass unit

Unificirana atomska jedinica mase (u ili m_u) jest 1/12 mase nuklida ¹²C. Atomska jedinica mase prije se zvala dalton (d). Vrijednost unificirane atomske jedinice mase iznosi:

zakon o očuvanju mase    →   law of conservation of mass

Zakon o očuvanju mase kaže da se nikakav vidljiv gubitak ni dobitak mase ne može otkriti tijekom kemijske reakcije. Stanje tvari može se promijeniti u kemijskoj reakciji, npr. iz čvrstog u plinovito, ali se ukupna masa neće promijeniti. Energija koja se oslobodi ili adsorbira tijekom kemijske reakcije rezultat je prijenosa energije između atoma i njihove okoline.

masena koncentracija    →   mass concentration

Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase (m_A) otopljene tvari i volumena (V) otopine. SI jedinica za masenu koncentraciju jest kg m^-3, ali se u laboratoriju češće upotrebljava g dm^-3 koja ima istu brojčanu vrijednost.

maseni udio    →   mass fraction

Maseni udio (w) jednak je omjeru mase (m) otopljene tvari i zbroja masa (m) svih tvari u otopini. Maseni udio je brojčana, bezdimenzijska veličina i često se izražava kao postotak (% = 1/100), promil, (‰ = 1/1 000) ili dio na milijun, (ppm = 1/1 000 000 - parts per million). Ako nije drugačije naglašeno, udio se odnosi na maseni udio.