KEMIJSKI RJEČNIK

toplina kemijske reakcije    →   heat of reaction

Toplina kemijske reakcije ili entalpija kemijske reakcije jest toplina koja se oslobađa ili apsorbira prilikom kemijske reakcije. Ako se toplina oslobađa, govorimo o egzotermnim a ako se apsorbira, o endotermnim reakcijama. Toplina kemijske reakcije ne ovisi o putu kojim se reakcija odvija već samo o početnom i konačnom stanju tvari kemijskog sustava.

zakon o kemijskoj ravnoteži    →   law of chemical equilibrium

Zakon o kemijskoj ravnoteži kaže da je brzina kojom neka tvar reagira proporcionalna njenoj aktivnoj masi (molarnoj koncentraciji). Tako je brzina kemijske reakcije proporcionalna umnošku koncentracija reaktanata.

polivalentni elementi    →   polyvalent element

Polivalentni elementi se definiraju s brojem atoma monovalentnog elementa s kojima se spaja jedan atom dotičnog elementa. Tako je kisik u vodi dvovalentan (H₂O), dušik u amonijaku trovalentan (NH₃), ugljik u metanu četverovalentan (tetravalentan) (CH₄).

halogeni elementi    →   halogens

U 17. skupinu periodnog sustava spadaju fluor (F), klor (Cl), brom (Br), jod (I) i astat (At). Zajedničkim imenom nazivaju se halogenima (oni koji tvore soli) zbog toga što izravno s metalima daju soli. U vanjskoj ljusci imaju 7 elektrona pa su izrazito elektronegativni. Reagiraju sa skoro svim metalima i mnogim nemetalima. Reaktivnost im opada porastom atomske mase. Halogeni imaju jak neugodan miris i gore sjajnim plamenom.

U elementarnom stanju halogeni elementi prave dvoatomne molekule. Kako raste volumen atoma, rastu i Van der Waalsove privlačne sile. Tako su pri sobnoj temperaturi fluor i klor plinovi, brom tekućina, a jod i astat čvrste tvari.

elementi rijetkih zemalja    →   rare earth elements

U elemente (metale) rijetkih zemalja spadaju: skandij (Sc), itrij (Y) i lantanoidi (La, Ce, Pr, Nd, Pm, Sm, Eu, Gd, Tb, Dy, Ho, Er, Tm, Yb, Lu). Rijetkim se zemljama zovu jer su prvo bili izolirani kao oksidi. Želite li saznati više?

alotrop    →   allotrope

Alotropi su elementi koji se mogu javiti u dva ili više modifikacija u istom agregatnom stanju. Alotropi obično imaju različita fizikalna svojstva a često su im i kemijska svojstva različita.

Dijamant, grafit i fuleren su tri alotropske modifikacije elementa ugljika. Grafit je mekana, crna tvar koja vodi struju a dijamant je najtvrđa poznata tvar, proziran je i izolator. Ta dva alotropa ugljika razlikuju se jedan od drugoga po kristalnom obliku. Dijamant kristalizira u teseralnom a grafit u heksagonskom sustavu. Ugljikovi atomi u fulerenskoj molekuli raspoređeni su unutar peterokuta i šesterokuta i čine šuplju kuglu koja se sastoji od 60 i više ugljikovih atoma.

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C.

Izraz alotrop koristi se i za različite molekularne oblike nekog elementa. Elementarni kisik ima dvije alotropske modifikacije: obični kisik i kemijski aktivniji troatomni kisik - ozon.

bioelement    →   bioelement

Bioelementi (bio + element) su kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji vrše određene funkcije u organizmima. Danas je poznato oko 60 bioelemenata.

alotropija    →   allotropy

Alotropija (gr. allos, drugačije, and tropos, ponašanje) je pojavljivanje elemenata u dva ili više različitih molekulskih ili kristalnih oblika koji imaju različita kemijska i fizikalna svojstva. Razlika između ovih oblika može biti u njihovoj kristalnoj strukturi (bijeli, crveni i crni fosfor), broju atoma u molekuli (dvoatomni kisik i troatomni ozon) ili u molekularnoj strukturi kapljevine (tekući helij i helij II).

U nekim slučajevima alotropi su stabilni samo u određenom temperaturnom području koje je definirano temperaturom pretvorbe pri kojoj jedan alotrop prelazi u drugi. Primjerice, bijeli (metalni) kositar stabilan je ispod 13.2 °C a sivi (nemetalni) kositar stabilan je iznad 13.2 °C. Ova vrsta alotropije naziva se enantiotropija. Alotropija kod koje nema temperature (točke) pretvorbe naziva se monotropija.

Izraz alotropija ne može se primijeniti na tvari u različitim agregatnim stanjima, npr. kada se led topi i prelazi iz čvrstog leda u tekuću vodu.

Alotropija općenito opisuje pojavu polimorfizma kod elemenata, dok se polimorfija odnosi na svaku tvar koja može imati više kristalnih struktura.

argon    →   argon

Argon su 1894. godine otkrili Lord Raleigh i Sir William Ramsay (Škotska). Ime mu dolazi od grčke riječi argos što znači neaktivan. To je kemijski inertan, jednoatomni nezapaljivi plin bez boje i mirisa. Ne spaja s drugim elementima izuzev s fluorom. Argon se dobiva frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Upotrebljava se za zavarivanje kada je potrebno osigurati inertnu atmosferu.

astat    →   astatine

Astat su 1940. godine otkrili Emilio Gino Segrè, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie (USA). Ime mu dolazi od grčke riječi astatos što znači nepostojan. To je radioaktivni element s kratkim vremenom poluraspada (7.5 sati). Kemijski je sličan ostalim halogenima. Astat se može pripraviti bombardiranjem bizmuta alfa-česticama. U tragovima se nalazi u uranovim rudama.