Kalibracija je proces korekcije mjernog instrumenta na način da se njime mjere veličine čije su vrijednosti već poznate. Kalibracija smanjuje sistematsku pogrešku.
Izjednačavanje kemijske jednadžbe je određivanje vrijednosti stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata u kemijskoj jednadžbi na način da broj atoma svakog elementa bude jednak prije i poslije reakcije.
Magnetsko polje B vodiča kojim teče struja može se odrediti uz pomoć Biot-Savartovog zakona. Doprinos magnetskom polju na udaljenosti r od strujnog elementa IdL dan je izrazom:
u kojem je μ0 permeabilnost. Uloga permeabilnosti u magnetostatici vrlo je slična ulozi permitivnosti u elektrostatici. Da bi se odredilo ukupno magnetsko polje B (doprinos cijelog vodiča), potrebno je integrirati doprinose svih strujnih elemenata duž vodiča. Za magnetsko polje dugog ravnog vodiča kojim teče struja I, Biot-Savartov zakon daje sljedeći izraz:
SI jedinica za magnetsko polje je tesla (T).
Permeabilnost μ0 ima vrijednost 4π×10-7 T m A-1.
Dielektrična konstanta ili permitivnost (ε) jest mjera sposobnosti tvari da smanji elektrostatske sile između dva nabijena tijela. Što je vrijednost manja, smanjenje je veće.
Dielektrična konstanta za različite materijale pri 20 °C iznosi:
vakuum | 1 |
zrak | 1.00058 |
staklo | 3 |
benzen | 2.3 |
octena kiselina | 6.2 |
amonijak | 15.5 |
etanol | 25 |
glicerol | 56 |
voda | 81 |
Vrijednost dielektrične konstante opada s porastom temperature.
Elektronski spin je vrtnja elektrona oko vlastite osi. Kako je elektron negativno nabijen, zbog vrtnje oko vlastite osi ima magnetski moment. Taj mali magnet orijentira se paralelno ili antiparalelno u magnetskom polju. Ove dvije orijentacije imaju različitu energiju i odgovara im kvantni broj spina (s) s vrijednošću 1/2.
Jednadžba stanja funkcionalna je povezanost tlaka, volumena i termodinamičke temperature. Za idealne plinove vrijedi jednadžba:
gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1.
Galvanostat je elektronički uređaj koji prolaz struje kroz elektrokemijsku ćeliju održava konstantno na prethodno zadanoj vrijednosti.
Polumetali (polukovine, metaloidi) čine prijelaz između metala i nemetala. To su elementi: bor (B), silicij (Si), germanij (Ge), arsen (As), antimon (Sb), telurij (Te) i polonij (Po). Iako se uglavnom ponašaju kao nemetali, polumetali mogu u određenoj mjeri voditi električnu struju. Oni su od neprocjenjive vrijednosti u proizvodnji poluvodiča za elektronsku industriju.
Konstanta disocijacije je konstanta čija brojčana vrijednost daje odnos ravnotežnih koncentracija nedisociranog i disociranog oblika molekule. Što je konstanta disocijacije veća, to je više molekula disociralo.
Izraz disocijacija upotrebljava se i za reakcije ionizacije kiselina i baza u vodi. Primjerice, reakcija
često se piše kao disocijacija kiseline na ione
Konstanta ravnoteže za ovakvu reakciju naziva se konstanta disocijacije kiseline (Ka).
Koncentracija vode [H2O] toliko je velika da se može smatrati konstantnom.
Slično tome, može se i ionizacija baze u vodi napisati kao
Konstanta disocijacije baze dana je s
Ka (Kb) je mjera za jakost kiseline (baze).
Generalić, Eni. "Kalorična vrijednost." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav