Položaj materijalne točke koja se giba po kružnici sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava može se, osim parom koordinata (x,y), odrediti i parom koordinata (r,Θ), pri čemu je r udaljenost točke od ishodišta, a Θ kut koji pravac na kojem leži r zatvara s pozitivnim smjerom x-osi. Ako se položaj točke mijenja tako da se kut promijeni od početnog Θp u trenutku tp do konačnog Θk u trenutku tk, onda je srednja kutna brzina, ωsr, jednaka omjeru kutnog pomaka ΔΘ i vremenskog intervala Δt u kojem je pomak nastao:
Trenutačna kutna brzina ω dobiva se kao granična vrijednost srednje kutne brzine kad se Δt približava nuli.
ωsr i ω su pozitivni za vrtnju u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se povećava) a negativni za vrtnju u smjeru kazaljke na satu (pri takvoj vrtnji Θ se smanjuje).
Srednja i trenutačna kutna brzina također se mogu definirati i za kruto tijelo koje se vrti oko neke određene osi.
SI jedinica za kutnu brzinu je s-1. Kut Θ mjeri se u radijanima. Veza radijana i stupnjeva je:
Na primjer, kutna količina gibanja minutne kazaljke na satu je:
Bravaisova rešetka je beskrajni niz zasebnih točaka čiji se raspored i orijentacija ponavlja iz koje god točke niza se gledalo. Francuski kristalograf Auguste Bravais (1811.-1863.) ustanovio je da se u prostoru mogu konstruirati samo četrnaest različitih prostornih rešetki. Svi kristalni materijali mogu se uklopiti u jedan od ovih rasporeda.
Kristalni sustav
|
Bravaisove kristalne rešetke
|
|||
kubični a=b=c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
|
|
jednostavna kubična
|
prostorno centrirana kubična
|
plošno centrirana kubična
|
|
tetragonski a=b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna tetragonska
|
prostorno centrirana tetragonska
|
||
ortorompski a≠b≠c α=β=γ=90° |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
jednostavna ortorompska
|
bazno centrirana ortorompska
|
prostorno centrirana ortorompska
|
plošno centrirana ortorompska
|
monoklinski a≠b≠c α=γ=90°≠β |
![]() |
![]() |
||
|
jednostavna monoklinska
|
bazno centrirana monoklinska
|
||
heksagonski a=b≠c α=β=90° γ=120° |
![]() |
|||
|
heksagonska
|
|||
romboedarski a=b=c α=β=γ≠90° |
![]() |
|||
|
romboedarska
|
|||
triklinski a≠b≠c α≠β≠γ≠90° |
![]() |
|||
triklinska
|
Za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uzeto je ledište vode pri 101 325 Pa. Vrelište vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna točka. Taj je raspon podijeljen na sto jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 °C. Jedinice Celsiusove temperaturne skale, Celzijev stupanj (°C), i termodinamičke temperaturne skale, kelvin (K), identične su, odnosno
1 °C = 1 K
Konduktometrija je volumetrijska analitička metoda u kojoj se završetak (ekvivalentna točka) određuje promjenom električne vodljivosti.
Kriogena frakcinacija proces je odvajanja plinova na način da ih se ohladi dok ne prijeđu u tekuće stanje. Ovom se metodom koriste velike kompanije pri proizvodnji tekućih plinova kao što su tekući kisik, tekući dušik itd. Plinovi imaju različitu točku vrenja (temperatura pri kojoj prelaze iz tekućeg stanja u plinovito): kisik vrije pri -183 °C, a dušik pri -195.8 °C. Znači ako zrak ohladimo, na-183 °C odvojiti će se kisik kao tekućina a dušik će ostati u plinovitoj fazi.
Eutektik je kruta otopina sastavljena od dviju ili više tvari koja ima niže talište od svake čiste komponente ili bilo koje njihove smjese.
Eutektička točka je najniža temperatura na kojoj eutektička smjesa može postojati u tekućoj fazi, i u njoj je jednak sastav tekuće i krute faze.
Smrzavanje je promjena iz tekućeg u kruto stanje smanjenjem temperature. Za vodu točka smrzavanja jest 0 °C (ili 273.16 K).
Generalić, Eni. "Izoelektrična točka." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav