Jednadžba stanja idealnog plina izvedena je kombinacijom Boyle-Mariotteova, Charles-Gay-Lussacova i Avogadrova zakona. Stanje idealnog plina određeno je tlakom, volumenom, množinom i temperaturom. Njihova međusobna ovisnost dana je jednadžbom
gdje je p tlak, V molarni volumen, T temperatura a R opća plinska konstanta s vrijednošću 8.314 JK-1mol-1).
Idealna otopina je otopina kod koje su interakcije između molekula otopljene tvari i između otopljene tvari i otapala jednake. Idealne otopine ponašaju se u skladu s Raoultovim zakonom pri svim temperaturama i koncentracijama, a realne otopine tek pri jako velikim razrjeđenjima.
U monoklinskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi različite su duljine. Dvije od njih (a i c) sijeku se pod šiljatim kutom i obično su smještene uspravno. Treća os (b) siječe pod pravim kutom druge dvije osi i naziva se orto os.
a ≠ b ≠ c
α = γ = 90° ≠ β
U ortorompskom ili rompskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi okomite su jedna na drugu i različitih duljina.
a ≠ b ≠ c
α = β = γ = 90°
U romboedarskom ili trigonskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi iste su duljine. Ni jedna od triju osi nije okomita na bilo koju drugu os.
a = b = c
α = β = γ ≠ 90°
U tetragonskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi okomite su. Dvije vodoravne osi su jednake duljine a treća je duža ili kraća od njih.
a = b ≠ c
α = β = γ = 90°
U triklinskom kristalnom sustavu sve tri kristalografske osi različite su duljine. Ni jedna od triju osi nije okomita na bilo koju drugu os.
a ≠ b ≠ c
α ≠ β ≠ γ ≠ 90°
Aktivni ugljen ili aktivni ugljik je porozni oblik ugljena koji je aktiviran parom ili zagrijavanjem u vakuumu. Ugljen se dobiva iz drva, orahovih ili kokosovih ljuski i sličnih materijala. Takav drveni ugeljen aktivira se zagrijavanjem s vodenom parom na oko 1000 °C bez prisustva kisika.
Kemijska priroda amorfnog ugljika u kombinaciji s velikom površinom čini ga idealnim sredstvom za adsorpciju. Jedan gram aktivnog ugljena ima površinu od 400 m2 do 1 200 m2. Koristi se za obezbojenje tekućina, obnovu otapala te uklanjanje toksina iz vode i zraka.
Aktivitet (a) je djelotvorna koncentracija neke tvari u otopinama elektrolita. U idealnoj otopini na čestice otopljene tvari djeluju samo molekule otapala, dok kod realnih otopina privlačne sile između iona u otopini rastu s povećanjem naboja iona i povećanjem njihove koncentracije, čime se smanjuje efektivna koncentracija iona u otopini. Aktivitet je jednak umnošku koeficijenta aktiviteta (f) i koncentracije (c)
Relativni aktivitet govori nam koliko je puta neka otopina aktivnija od istovrsne referentne otopine. Za standardno referentno stanje uzima se otopina tvari pri beskonačnom razrjeđenju kada je koeficijent aktiviteta jednak jedinici.
Aktivitet i koeficijent aktiviteta bezdimenzijske su veličine. Aktivitet je jednak koncentraciji tek u vrlo razrijeđenim otopinama. Za čvrste tvari uzima se da je aktivitet jednak jedinici.
Koeficijent aktiviteta (γ ili f) pokazuje odstupanje otopine od idealnog ponašanja. Koeficijent aktiviteta nekog iona opada s porastom koncentracije i naboja svih prisutnih iona u otopini. Tek kod vrlo razrijeđenih otopina koeficijent aktiviteta približava se jedinici. U jako razrijeđenim otopinama, kod kojih je m manje od 0.01, za približno određivanje koeficijenta aktiviteta može se upotrijebiti Debye-Huckelov granični zakon
gdje je γi = koeficijent aktiviteta vrste i, z = naboj iona a μ = ionska jakost otopine.
Koeficijent aktiviteta neelektrolita, odnosno neutralnih molekula jednak je jedinici.
Generalić, Eni. "Idealni kristal." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 29 June 2022. KTF-Split. {Datum pristupa}. <https://glossary.periodni.com>.
Glosar
Periodni sustav